Split dobiva vjetropark

Bez autora

Jul 25 2011

Španjolska korporacija Acciona Energia do kraja ove godine u Jelinku iznad Segeta, nadomak Splitu, počet će graditi prvi vjetropark u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Na tom mjestu niknut će 20 vjetrenjača snage 30 megavata, a cijela investicija teška je oko 45 milijuna eura. Od Jelinka u općinama Marina i Seget, na čijem se teritoriju gradi vjetropark, uprihodit će milijun kuna godišnje. Prvi kilovati električne energije iz tog dalmatinskog vjetroparka prema potrošačima će krenuti u roku od godinu dana od početka gradnje. Španjolska tvrtka već planira vjetroparkove i na Boraji, Čemernici i Oporu, koji čekaju lokacijske dozvole. One bi se mogle realizirati u roku od pet godina. Hrvatska trenutačno koristi samo 2 posto obnovljivih izvora energije, dok se taj postotak u Europi kreće između 16 i 20. Ulaskom u EU Hrvatska će 10 posto energije morati proizvoditi iz obnovljivih izvora.

Španjolska korporacija Acciona Energia do kraja ove godine u Jelinku iznad Segeta, nadomak Splitu, počet će graditi prvi vjetropark u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Na tom mjestu niknut će 20 vjetrenjača snage 30 megavata, a cijela investicija teška je oko 45 milijuna eura. Od Jelinka u općinama Marina i Seget, na čijem se teritoriju gradi vjetropark, uprihodit će milijun kuna godišnje. Prvi kilovati električne energije iz tog dalmatinskog vjetroparka prema potrošačima će krenuti u roku od godinu dana od početka gradnje. Španjolska tvrtka već planira vjetroparkove i na Boraji, Čemernici i Oporu, koji čekaju lokacijske dozvole. One bi se mogle realizirati u roku od pet godina.

Hrvatska trenutačno koristi samo 2 posto obnovljivih izvora energije, dok se taj postotak u Europi kreće između 16 i 20. Ulaskom u EU Hrvatska će 10 posto energije morati proizvoditi iz obnovljivih izvora.

Sunčeva i energija vjetra, unatoč njihovu obilju, loše je iskorištena zbog čega 'pate' i proizvođači opreme koja se koristi u gradnji infrastrukture za korištenje obnovljivih izvora energije. Budući da u recesiji raste i cijena energije, Hrvatska bi, eventualnim viškom, proizvedenim od 'bogom danih' sunca i vjetra, mogla dobro i zaraditi na europskom tržištu. Za projekte gradnje elektrana na vjetar nema krize. Europska unija nedavno je donijela odluku da želi postići tri puta 20 posto obnovljivih izvora energije. Tim se otvorilo golemo tržište. Hrvatska je donijela svu regulativu o poticanju takvih investicija, svi su preduvjeti tu. Koliko je zanimanje u Europi, govori i podatak da se u zemljama EU-a na realizaciju projekta čeka i po godinu i pol dana.

Najbolja u Hrvatskoj, prema energetskoj bilanci, je Splitsko-dalmatinska županija.

»Prostornim planom u županiji je određeno 25 zona za smještaj vjetroagregata i pratećih sadržaja. Za svih 25 polja postoje zainteresirani investitori. Na svim lokacijama obavljaju se potrebna ispitivanja. Prostornim planom omogućili smo i instaliranje dviju sunčevih elektrana«, ističe splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader.

Na projektima gradnje vjetroparkova svi investitori koji su se obratili županiji, bilo domaći ili strani, žele surađivati s domaćim poduzećima na gradnji vjetrenjača.

Županija na korištenju alternativnih oblika energije radi i kroz projekt Solution za otok Hvar. Splitsko-dalmatinska županija je novac za projekt iz europskih fondova, kao predstavnica Hrvatske, dobila s partnerima Austrijom, Švicarskom i Finskom, uza Sloveniju i Latviju kao promatrače. Svaki partner u projektu iz europskih fondova moći će povući pet milijuna eura, osim Slovenija, koja kao promatrač ima pravo na 100.000 eura. Hvarski Solution bit će model za primjenu tog projekta u svim ostalim zemljama Europske unije. Projekt je počeo u studenome ove godine i trajat će do studenog 2014. godine.

Kroz Solution su, među ostalim, planirana i ulaganja u obnovi svih zgrada u vlasništvu Županije, odnosno osnovne i srednje škole te domove zdravlja na cijelom otoku Hvaru, u skladu s najnovijim europskim standardima energetske učinkovitosti, za koja će se dodatno moći prijaviti i objekti privatnih vlasnika. Nakon Vladina usklađivanja domaćih i europskih propisa o obnovljivim izvorima i odredbi o državnim poticajima, donošenjem novih prostornih okvira Splitsko-dalmatinske županije prije nekoliko godina taj se sustav potpuno otvorio potencijalnim investitorima.