Energetika - Hrvatska

Srbijanski EFT želi ulagati u hrvatsku energetiku

Najveći opskrbljivač HEP-a uvoznom strujom – srbijanski EFT u suvlasništvu Vuka Hamovića – zainteresiran je i za ulaganja u Hrvatsku.

Najveći ulagač u JI EU

Iako je trgovina strujom, kaže za Večernji list financijski direktor EFT grupe Urs Jakob, njihov osnovni posao, ta je kompanija ipak jedan od najvećih investitora u regionalnoj energetici.

– U Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, postoje projekti koji su nam interesantni i koje aktivno analiziramo. Ako se stvore uvjeti i ti se projekti pokažu kao isplativi, svakako bismo bili spremni investirati i u Hrvatskoj – rekao nam je Jakob. U Bosni i Hercegovini EFT trenutačno gradi, nastavio je, termoelektranu Stanari, kapaciteta 300 megavata, kao i hidroelektranu Ulog, kapaciteta 35 megavata. Budući da Hrvatska ne proizvodi dovoljno energije za svoje potrebe, uvozi oko trećinu potrebne struje, a količine koje HEP-u isporučuje EFT variraju iz godine u godinu te ovise o potrebama HEP-a.

– EFT je u 2010. godini HEP-u isporučio oko 2 teravatsata električne energije, što je predstavljalo 7,7 posto naših isporuka u toku godine – objasnio je Jakob.

Upravo zbog nedovoljnih količina struje koje HEP dobiva iz domaće proizvodnje, upozorava Jakob, te neekonomske cijene struje koja ne dopušta investicije u nove izvore električne energije, u EFT-u smatraju kako bi Hrvatska elektroprivreda, zbog isplativosti, trebala ulagati u nove izvore struje izvan granica RH.

– Smatramo da Hrvatska (HEP ili privatne kompanije iz Hrvatske) trebaju ulagati u one projekte koji su najisplativiji. To vrijedi za sve zemlje u regiji jer je to najracionalniji pristup. Hrvatska je zemlja s izraženim energetskim deficitom i relativno skromnim, neiskorištenim energetskim potencijalima. Nema nikakvog razloga da HEP ili privatne kompanije iz Hrvatske ne ulažu u gradnju elektrana u drugim zemljama regije ako su ti projekti isplativiji, a pritom te zemlje pružaju odgovarajući zakonski okvir i prihvatljivu stopu rizika. Podjednako, projekti koji su interesantni u Hrvatskoj trebaju biti otvoreni i kompanijama izvan Hrvatske – smatra Jakob.

Gdje su točno energetski potencijali u koje bi RH mogla ulagati izvan svojih granica i zašto bi to bilo povoljnije od ulaganja unutar granica RH, pitamo Jakoba.

– Regija jugoistočne Europe ima značajne neiskorištene energetske potencijale. Po našim procjenama, hidropotencijali su 1,7 puta veći od kapaciteta koji se trenutačno koriste, dok su rezerve lignita procijenjene na oko 20 milijardi tona i najveće su u Europi. Dobro su poznati energetski potencijali prije svega u Bosni i Hercegovini, Rumunjskoj i Bugarskoj, ali i Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji... Isplativost svakog projekta može se precizno izračunati i usporediti s ostalima. Važno je da se analiziraju i projekti izvan granica vlastite države – uvjeren je financijski direktor EFT grupe.

Nestašica struje

Prema analizi EFT-a, ulaskom u EU morat će se ugasiti stare termoelektrane (oko 3200 MW u cijeloj regiji), a potražnja za strujom u jugoistočnoj Europi rast će 2,2 posto svake godine. Analiza pokazuje kako bi se jugoistočna Europa od 2018. godine mogla suočiti s restrikcijama u isporuci struje.

– Osim tih podataka, naše analize pokazuju da je regiji do 2020. godine nužno 12.100 megavata novih termoelektrana, 3000 megavata novih hidroelektrana i 1400 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora. Vrijednost tih investicija je po današnjim vrijednostima oko 33,8 milijardi eura. Teško je zamisliti u trenutačnim okolnostima da će se taj kapital osigurati na vrijeme – objasnio je Jakob. Taj se problem samo dijelom može rješavati uvozom električne energije.

– Čak i s mnogostruko povećanim uvozom struje, sa 4-5 TWh, koliko se godišnje uvozilo prethodnih godina, na oko 20 TWh godišnje, kolika je gornja granica, od 2018. godine bismo se mogli suočiti s velikim teškoćama u isporuci električne energije. I to zato što je kapacitet regionalne prijenosne mreže ograničen, a potražnja će s ekonomskim oporavkom rasti. Sve zemlje regije izložene su tom problemu – zaključio je Jakob.