Energetika - Bosna i Hercegovina

Šta donosi novi zakon o obnovljivim izvorima energije

Halko Balavac, pomoćnik federalnog ministra energije, kaže da su zakonom obuhvaćene sve evropske direktive, pa će evropska pravila biti primijenjena i kod nas.

- Uvode se nove kategorije u korištenju obnovljivih izvora, pa su to i svi krajnji kupci – domaćinstva i ostali, koji u isto vrijeme mogu biti i potrošači i proizvođači. Svako ko ima mjerno mjesto, pored njega može imati i drugo brojilo za proizvodnju, da struju proizvodi za svoje potrebe, a viškove šalje u mrežu. To su prosumeri koji 1. aprila imaju “nuliranje” proizvodnje i potrošnje za proteklu godinu - pojašnjava Balavac.

Novi sistem

Postoji i mogućnost udruživanja više kompanija, ustanova ili građana u energetske zajednice. Ukidaju se i obaveze pribavljanja energetskih dozvola za proizvođače do 1 megavata. Uvodi se i novi sistem poticaja, nakon što je dosadašnji bio izložen nizu kritika da su privilegirani proizvođači imali garantirane otkupne cijene.

- Uvode se “Feed In” tarife za mala postrojenja i “Feed In” premije za velika postrojenja. To je transparentan model javnih aukcija. Onaj ko bude ponudio najnižu tarifu ili premiju za koju želi da proizvodi električnu energiju, bit će uzet u sistem za poticanje - dodaje Balavac.

U odnosu na postojeći, nacrt novog zakona predstavlja iskorak, a uvođenje kategorija iz tzv. građanske energije otvara mogućnost za veće korištenje solarne energije kojom BiH obiluje, smatra ekonomski stručnjak i član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (RESET) Damir Miljević.

Dodaje da se privrednici već masovno odlučuju za postavljanje PV sistema za vlastite potrebe i da u posljednjih godinu imamo pravi bum ovih instalacija u zemlji, bez obzira na ograničenja iz postojećeg zakona.

- Za privrednike je već sad isplativija proizvodnja vlastite električne energije od njene kupovine na tržištu. Kod građana će zbog nerealno niske cijene struje koju plaćaju proces ići nešto teže, ali, uz dobro osmišljen sistem jednokratnog subvencioniranja, i ovdje se mogu očekivati dobri rezultati - kaže Miljević.

Osnovni model

Ipak, dodaje da je tekst nacrta pun manjkavosti koje bi tokom javne rasprave trebale biti otklonjene.

- Moja osnovna zamjerka je i dalje insistiranje na primjeni “FiT – feed in” tarifa kao osnovnog modela poticaja, koje su se pokazale dobrim jedino za investitore. Većina zemalja kao osnovni model poticaja za građane i privredu koristi jednokratne poticaje u procentima od iznosa ulaganja - ističe Miljević.

Za jednokratne poticaje predviđeno je samo 2 posto ili tek oko 60.000 KM od oko 30 miliona, koliko se, kroz naknade za obnovljive izvore, prikupi u FBiH.

- Ovaj procent mora biti najmanje 30 posto da bi se ostvarili bilo kakvi ozbiljni pozitivni efekti. Srbija po ovom modelu daje 50 posto vrijednosti investicije u solarnu elektranu kod građana u formi poticaja i ove godine planira za to iznos od 100 miliona eura - govori Miljević.
Diskreciono pravo

Tokom javne rasprave očekuje se da budu izmijenjene i odredbe kojima se nadležnom ministarstvu i ministru daju diskreciona prava odlučivanja kroz pravilnike umjesto da se to regulira samim zakonom.