Sve više ljudi razmišlja o energetskoj neovisnosti, a brojni državni poticaji kod mnogih su ubrzali odluku da za vlastite potrebe počnu proizvoditi električnu energiju iz sunca, a u prošloj godini instalirano je gotovo tri puta više sunčanih elektrana nego svih godina prije toga.
Rekli su to Hini u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u
kojem su sigurni da će bilanca za ovu godinu biti i veća.
Naime,
Fond je pošli tjedan u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog
razvoja objavio javni poziv za sufinanciranje do 50 posto troškova
investicije svim građanima koji su u ovoj godini u svojim kućanstvima
instalirali fotonaponsku elektranu ili to namjeravaju učiniti do kraja
godine.
Tim javnim pozivom Fond predviđa s oko 12,5 milijuna eura
sufinancirati više od 3500 elektrana u obiteljskim kućama. Prema
potrebi će, kako su najavili, osigurati i dodatna sredstva.
Građanin,
korisnik sredstava, će dobiti 600 eura po kilovatu nazivne snage
refundacije troškova za ugrađenu fotonaponsku elektranu.
S
obzirom da se u prosjeku ugrađuju fotonaponski sustavi snage šest do
sedam kilovata, ovisno o tome, mogu računati na 3600 do 4200 eura
poticaja.
Dodatno rasterećenje kod ugradnje solara je i nulta stopa PDV-a pa se umjesto sedam do osam godina, kućna elektrana može isplatiti već za četiri godine.
Računi za struju manji 75 do 80 posto
Proizvodnja vlastite energije rezultira, naravno, i značajno nižim
troškovima za električnu energiju pa se tako s instaliranom
fotonaponskom elektranom računi za struju mogu smanjiti u prosjeku 75 do
80 posto.
U Fondu kažu da niže režije može očekivati i 3250 kućanstava koja su dobila skoro 20 milijuna eura poticaja na prethodnom javnom pozivu Fonda za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije.
U sklopu tog prošlog javnog poziva, osim fotonaponskih elektrana
sufinancirali su se i solari za pripremu tople vode te učinkoviti
sustavi grijanja s dizalicama topline ili kotlovima na biomasu.
Najviše
zahtjeva stiglo je od građana koji žive na području
Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke i Varaždinske županije te Grada
Zagreba. Zahtjevi su se većinom odnosili na ugradnju fotonaponskih
elektrana.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen
najavio je kako će uskoro uslijediti i javni poziv od 120 milijuna eura
rekordnih ulaganja u energetsku obnovu obiteljskih kuća.
U sklopu toga također će se nastaviti s 50 posto poticanjem ugradnje fotonaponskih elektrana jer se želi osigurati kontinuitet investiranja u solarnu energiju.
Građani gospodari svoje energije
Poticajno okruženje za ugradnju obnovljivih izvora energije približava
nas europskim ciljevima klimatske neutralnosti i energetske neovisnosti,
a u podlozi svih tih ciljeva je zapravo očuvanje okoliša i smanjenje
emisija stakleničkih plinova, ali i ublažavanje i prilagodba klimatskim
promjenama, koje su iz dana u dan sve vidljivije.
Iako je cijena
energije za kućanstva u Hrvatskoj, zahvaljujući ekstenzivnim mjerama
koje provodi Vlada kroz protekle dvije godine, dosta niža od EU
prosjeka, energetski stručnjak Igor Grozdanić upozorava
da je vrijeme jeftine energije prošlo i da je pravi trenutak da građani
iskoriste dostupne poticaje za "obnovljivce" i "budu gospodari svoje
energije".
On ističe kako bi Hrvatska s obzirom na broj sunčanih
sati trebala biti u samom vrhu Europske unije po proizvedenoj solarnoj
energiji.
- I dok su tvrtke u Hrvatskoj već ranije, ne samo zbog
snižavanja troškova poslovanja nego i okolišnih direktiva Europske
unije, u zelenoj tranziciji vidjele priliku za veću tržišnu
konkurentnost, energetska neovisnost kućanstava bi uz kontinuirane i
izdašne državne poticaje trebala u godinama koje slijede doživjeti svoj
puni potencijal, smatra Grozdanić.
Napominje da u prilog tome idu
i brojke, pa je tako u 2022. instalirano gotovo tri puta više sunčanih
elektrana nego ukupno svih godina prije toga, a bilanca za 2023. će
sigurno biti i veća zbog javnog poziva Fonda kojim će s oko 12,5
milijuna eura sufinancirati više od 3500 elektrana u obiteljskim kućama.
- Osiguravajući dovoljno sredstava Fond je anulirao dosadašnji model takozvanog najbržeg prsta, što svakako smatram pozitivnim iskorakom u daljnjoj solarizaciji Hrvatske, kaže Grozdanić.
Ističe i kako EU do 2030. ima ambiciozan cilj povećanja udjela
obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije na 45 posto,
što subvencije Fonda čini još atraktivnijima.
- U 'borbi' protiv
klimatskih promjena i Hrvatska će kroz sve veću instalaciju i ugradnju
obnovljivih izvora energije dati svoj doprinos. Smatram da još uvijek
možemo postati predvodnik u regiji što se tiče instalacija solarnih
energana za građane i malo i srednje poduzetništvo, a u bližoj budućnost
vidim liderstvo u geotermalnim i bioplinskim postrojenjima kao i u
uporabi vodika u proizvodnim procesima industrije, optimističan je
Grozdanić.
Jedan od uvjeta prijave na javni poziv Fonda za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je da podnositelj zahtjeva u
kući ima prijavljeno prebivalište te da je u zemljišno-knjižnom izvatku
naveden kao vlasnik ili suvlasnik kuće. Kuće koje ulaze u kategoriju
prijave površinom ne smiju biti veće od 600 četvornih metara i mogu
imati najviše tri stambene jedinice.
U Fondu kažu da građani
zahtjevu za sufinanciranje instaliranja fotonaponske elektrane trebaju
priložiti i građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt prema Zakonu o
gradnji. Uz odgovarajući dokaz o plaćenom računu za kupljenu i ugrađenu
opremu potrebna je i potvrda za trajni pogon izdana od operatora
distribucijskog sustava kojim se dokazuje da je elektrana instalirana i
puštena u rad tijekom 2023. godine.