T-Mobile Hrvatska s domaćom tvrtkom specijaliziranom za obnovljive izvore energije Energyplus ispituje Zephyrove vjetroturbine za dodatnu opskrbu energijom svojih baznih postaja (odašiljača) za mobilne mreže koje nemaju napajanje iz javne mreže duž jadranske obale. Bazne stanice koje nemaju pristup niskonaponskoj mreži prije su bile napajane samo solarnom energijom, a budući da nisu proizvodile dovoljno energije za zimskog razdoblja, trebalo je osigurati dodatni izvor napajanja. Energyplus je testirao nekoliko robnih marki i veličina vjetroturbina prije nego što je odabrao Zephyrove turbine koje mogu izdržati olujno nevrijeme i jak vjetar do 180 km na sat. Zephyrove turbine mogu osigurati i do 50 posto dnevno zahtijevane energije tijekom zimskih mjeseci, što će nadopuniti postojeći solarni sustav baznih postaja T-Mobilea Hrvatska.
T-Mobile Hrvatska s domaćom tvrtkom specijaliziranom za obnovljive izvore energije Energyplus ispituje Zephyrove vjetroturbine za dodatnu opskrbu energijom svojih baznih postaja (odašiljača) za mobilne mreže koje nemaju napajanje iz javne mreže duž jadranske obale.
Bazne stanice koje nemaju pristup niskonaponskoj mreži prije su bile napajane samo solarnom energijom, a budući da nisu proizvodile dovoljno energije za zimskog razdoblja, trebalo je osigurati dodatni izvor napajanja.
Energyplus je testirao nekoliko robnih marki i veličina vjetroturbina prije nego što je odabrao Zephyrove turbine koje mogu izdržati olujno nevrijeme i jak vjetar do 180 km na sat. Zephyrove turbine mogu osigurati i do 50 posto dnevno zahtijevane energije tijekom zimskih mjeseci, što će nadopuniti postojeći solarni sustav baznih postaja T-Mobilea Hrvatska.
Prema riječima razvojnog inženjera iz tvrtke Energyplus Maria Kosa, trenutačno se testiraju Zephyrove vjetroturbine koje mogu podnijeti nalete vjetra do 180 kilometara na sat. Posebnost ovih vjetroturbina je što one proizvode energiju i za vrlo jakih vjetrova (više od 20 m/s), dok većina vjetroturbina slične veličine za takvih vjetrova prelazi u neproizvodni način »preživljavanja«. Napominje kako tijekom zime za oblačnih dana gotovo uvijek puše neki vjetar pa su vjetroturbine idealno rješenje. Kos napominje kako je jugo optimalan vjetar za pokretanje ovih vjetroturbina. U Hrvatskom Telekomu (HT) ističu kako potiču upotrebu alternativnog izvora napajanja te stalno provode studije koje pokazuju isplativost upotrebe alternativnog izvora napajanja za osnovne postaje.
Alternativan izvor napajanja za osnovne postaje koriste na više lokacija diljem Hrvatske, najčešće u slučajevima kada su im niskonaponski priključci nedostupni. Budući da za nabavu komponenti takvih sustava, na žalost, ne postoje nikakve poticajne mjere (manji porez, uvozne carine i slično), sustavi su izuzetno skupi pri instalaciji i održavanju, kažu u HT-u. Pri korištenju komponenti koriste usluge raznih dobavljača i integratora koji zadovoljavaju sve potrebne tehničke uvjete. Napominju kako su za stalni rad osnovne postaje potrebni kombinirani sustavi zbog komplementarnosti, a točni omjeri sunca i vjetra izračunavaju se temeljem parametara svake mikrolokacije posebno.
Što se vjetroturbina tiče, HT ih ima instalirane na nekoliko lokacija, a u pripremi su projekti za postavljanje vjetroturbina i na drugim lokacijama. Planovi ovise, prije svega, o isplativosti na pojedinoj lokaciji, dostupnosti niskonaponskih priključaka te cijeni sustava.
Zasad se i dalje većina osnovnih postaja opskrbljuje priključkom na niskonaponsku opskrbnu mrežu HEP-a, ističu u HT-u. Cijene investicije u ovakav način opskrbe osnovnih postaja iznimno su visoke, a velika su prednost ekološki aspekti. Glavni problem kod napajanja obnovljivim izvorom (sunce, vjetar) nemogućnost je osiguravanja dovoljne raspoloživosti opskrbe električnom energijom bez velikog financijskog ulaganja, dodaju u HT-u.
Što se same jadranske obale tiče, u HT-u ističu da je iznimno dobro pokrivena signalom njihove mreže te da stalno rade na daljnjem unaprjeđenju. Kvaliteta pokrivenosti ovisi o raznim parametrima, a jedan od njih su, na žalost, neodgovarajući prostorni planovi u obalnim i otočnim županijama, kao i nesređena vlasnička situacija zemljišta na otocima i priobalju koja im otežava daljnja ulaganja u unaprjeđenje mreže, zaključuju u HT-u.