Energetika - Bosna i Hercegovina

Događaj u organizaciji Udruženja “Žene za Žene Internacional”, Udruženja za zeleni hidrogen i obnovljive izvore energije “UzH2OIE”, kompanije EMPOWER CONSULTING d.o.o, AIK d.o.o. i Advokatskog društva “Ibrahimović & CO”, privukao je veliki broj prisutnih iz vladinog i nevladinog sektora.

Kroz dvosatnu diskusiju ukazano je na trenutnu bosanskohercegovačku energetsku politiku i procese ishođenja dozvola za razvoj projekata obnovljivih izvora energije (OIE). Također, panelisti Tomislav Tomas, advokat i ekspert za energetsko pravo, zatim Faris Babić, predsjednik Udruženja “UzH2OIE” i konsultant za projekte OIE, Leila Salijević, advokativa i ekspertica za energetsko pravo, Maid Vlahovljak, voditelj Zelene divizije “KimTec BiH”, potpredsjednik Udruženja “UzH2OIE” i konsultant za projekte OIE, potom Tihomir Perković, član Upravnog odbora Udruženja “UzH2OIE” i konsultant za projekte OIE i Edin Turkušić, projekt menadžer za projekte OIE, govorili su o problemima i zastojima u razvoju kao i o mogućim rješenima najvećih prepreka za domaće i strane investotore u Bosni i Hercegovini.

Moderatorica panela bila je Mersiha Babić, direktorica EMPOWER CONSULTING d.o.o. i predsjednica Skupštine Udruženja “UzH20IE”, a poseban akcent dat je podsticaju i podršci ženama, odnosno njihovom osnaživanju za uključivanje u aktivnosti i projekte obnovljivih izvora energije.

“Polako, ali sigurno napredujemo na putu energetske transformacije. Međutim, Bosna i Hercegovina ne treba mnogo gledati izvan granica, nego se posvetiti sebi i pokušati implementirati smjernice iz plana do 2030. godine.

Najveće pitanje je šta ćemo sa termoelektranama? To je kompleksno pitanje koje ima i socijalnu, ekonomsku i društvenu dimenziju. Potrebno je gledati širu sliku i biti spreman na energetski maraton”, kazao je Maid Vlahovljak koji osvrnuo na put energetske transformacije Slovenije i njenog načina ublažavanja posljedica energetske transformacije.

Uzimajući u obzir resurse kojima raspolaže, a u poređenju sa zemljama Europske unije, Bosna i Hercegovina je u lošem položaju, naglasio je Edin Turkušić, projekt menadžer iz oblasti OIE.

“Samo kroz saradnju vladinog i nevladinog sektora, te šire društvene zajednice moguće je dostići ciljeve koje smo postavili kao zemlja potpisnica međunarodnih sporazuma, i zemlja kandidat za EU. U tom procesu razumijevanja OIE, energetske tranzicije i spriječavanju širenja dezinformacija, uloga medija je od ključne važnosti”, istakao je Turkušić.

O energetskoj tranziciji EU s osvrtom na Direktive o OIE i njihovim revizijama, te o REPowerEU planu, govorio je predsjednik Udruženja “UzH20IE”, Faris Babić.

“Kako bismo shvatili kako izgleda enegetska tranzicija u EU treba napomenuti će se REpowerEU planom dodatno finasirati projekti iz OIE, a da EU za potrebe provođenja ciljeva iz revidirane Direktive o OIE već izdvaja značajna sredstva iz svog budžeta. Birokratska EU koja je uvijek odmjerena i parlamentarna se odlučila i na korak dalje u REPowerEU - jednom naročito interesantnom mjerom koja traži od članica da ubrzaju izdavanje dozvola za projekte iz OIE, kako bi se smanjilo vrijeme za uvođenje projekata u eksploataciju. Od članica se traži i da poboljšaju mrežnu infrastrukturu, te da kroz novu reviziju prijedloga Direktive o obnovljivoj energiji, proizvodnju električne energije iz OIE označe kao javni interes i uvedu "go-to" ' područja za razvoj projekata OIE”, pojasnio je Babić.

Kao najveće prepreke razvoju i implementaciji projekata solarnih ili vjetroelektrana istaknute su neusklađenost između institucija i kurta birokratija.

“Neosporna je činjenica da je BiH postala interesantna investitorima koji započinju razvoj projekata OIE ili kupuju projekte u određenoj fazi razvoja. Međutim, zbog sporosti administracije ili pravnih nedorečenosti, oni često odustaju. Ipak, ako imate iskusan tim, koji poznaje materiju i zna hodogram, onda je to priča s uspješnim završetkom”, zaključio je Tihomir Perković.

Da je ključno detaljno poznavanje svih koraka, posebno za izdavanje neophodnih dozvola, istakao je i Tomislav Tomas koji je kazao: “Sporost administracije. Naime, dozvole za OIE projekte se ishode u skladu s propisima koji reguliraju upravni postupak, te je za ishođenje svake dozvole propisan točno određeni rok, bilo pojedinačnim zasebnim propisima, ili općim Zakonom o upravnom postupku. Poznata je činjenica da se neki projekti, posebno vjetroparkovi, razvijaju i po pet, sedam ili čak deset godina.”

Da je Bosna i Hercegovina, nakon što je dobila obaveze po osnovu međunarodnih sporazuma, dobila i veću potrebu za pravnicima, inženjirima, projektantima, projekt menadžerima, te da obrazovne institucije sve više prepoznaju ovu potrebu, potvrdila je i advokatica Leila Salijević.
“OIE je mlada oblast, traži potpuno posvećenje, angažman, rad na sebi i kada uđete u ovu priču, proces učenja tek počinje. Ovu priliku koristimo da na ovom putu ohrabrimo i damo punu podršku ženama da se uključe u proces energetske tranzicije, jer one svojim znanjem, vještinama i sposobnošću itekako mogu dati doprinos u razvoju projektata OIE”, poručila je Salijević.

Panel “Energetska transformacija Bosne i Hercegovine - Ko je upalio svjeto?” održana je u sklopu Akademije demokratije za mlade žene koju sprovodi Udruženje Žene za žene International, uz finansijsku podršku “National endowment for democracy” iz SAD-a.