Energetika - Crna Gora

U septembru poziv šeicima

Do kraja avgusta trebalo bi da bude završena podjela podmorja u blokove, nakon čega slijedi javni oglas koji bi trebalo da bude otvoren devet mjeseci.

Veliko interesovanje stranih kompanija

U septembru bi Crna Gora trebalo da objavi tender, odnosno javni poziv za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u crnogorskom podmorju. Zakon o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika je usvojen, pa naftno-gasna trka može da počne. Po grubim procjenama u Vladi, realno je očekivati da koncesionar, ili više njih, za godinu ili nešto više uđu u posao.

- Za pojedine djelove sadašnjeg ulcinjskog bloka, koji će biti podijeljen u manje, najvjerovatnije već u septembru ćemo objaviti javni oglas - kaže pomoćnik ministra ekonomije Vladan Dubljević, podsjećajući da je površina ovog basena 4.500 kilometara kvadratnih.

- Novousvojenim zakonom je predviđeno da površina bloka u podmorju može biti maksimalno 1.500, a na kopnu 1.000 kilometara kvadratnih. Zato predstoji dijeljenje teritorije na blokove, što je preduslov za raspisivanje javnog oglasa. Podjela, kao i sve druge aktivnosti u ovom poslu biće javni, jer ćemo je objaviti u Službenom listu - najavljuje Dubljević.

On dodaje da još nije odlučeno po kom principu će se vršiti dijeljenje, koje bi trebalo da bude završeno u avgustu.

- Postoje dva načina, od kojih je jedan postojeća podjela na nepravilne geometrijske blokove koji slijede geološka saznanja, koji su do 4.500 kilometara kvadratnih. Novim zakonom je veličina blokova maksimalno smanjena. Drugi princip je, stručno rečeno, da se pravilnom geografskom mrežom izdijeli područje na blokove od 400 do 500 kilometara kvadratnih. Dileme su jedino vezane za kapacitet države da stručno prati dešavanja u tolikom broju blokova, u kojima bi mogli imati nekoliko koncesionara - objašnjava pomoćnik ministra, dodajući da će odluka uskoro, odnosno u avgustu biti donešena.

Tender za naftu i gas biće u mnogim detaljima različit od do sada raspisivanih u Crnoj Gori.

- Tender bi trebalo da bude otvoren do devet mjeseci, što je znatno duže nego drugi koji se tiču običnih javnih nabavki. To je i razumljivo jer ulazimo u utakmicu sa cijelim svijetom koji o nama u kontekstu nafte i gasa zna malo - nijesmo prepoznati kao proizvođać - kaže Dubljević.

On podsjeća da će biti otvorena soba sa informacijama do kojih se do sada došlo u istraživanju.

Biće omogućeno naftnim kompanijama da se upoznaju sa podacima i počnu procjenu rizika ulaska u posao. U međuvremenu biće pripremljena podzakonska akta na nedavno usvojeni zakon koji su čekale mnoge strane kompanije zainteresovane za ulazak u naftno-gasni posao u Crnoj Gori, među kojima su italijanski ENI, Edison, Helenik, Gasprom, Novotek, Total...

- Svi oni pomno prate šta se događa u jadranskom basenu. Kada otvorimo sobu podataka, napravićemo listu kompanija koje su uzele dokumentaciju. Koliko njih će se javiti na tender ili aplicirati- ostaje da se vidi. Očekujemo dobar odziv, jer Crna Gora nema rizike poput država bogatih naftom. Ekonomski rizik je mali, politički smo stabilna zemlja, dobra je zakonska regulativa, geološki rizik je srednji, blizu je evropsko tržište, klima je optimalna, za razliku od katastrofalnih uslova Sjevernog mora, dok je crnogorsko relativno plitko. To nam daje veliku prednost u odnosu na ostale zemlje, pa se ne treba bojati da neće biti zainteresovanih - kaže pomoćnik ministra, objašnjavajući da je namjera Vlade da u narednom periodu „napravi“ tip poželjne kompanije koja odgovara Crnoj Gori.

Dubljević kaže da je u predstojećem poslu maksimalno zaštićen interes države, što su potvrdili i svjetski eksperti - advokati specijalizovani za oblast nafte i gasa.

- Najbolja svjetska praksa ugrađena je u naš zakon koji prepoznaje dvije vrste koncesija - za istraživanje, koja se daje na dvije godine, neekskluzivna je i dobija se na prostor na kome je nivo istraženosti, informacija i saznanja nedovoljan da bi dali koncesiju za proizvodnju koju obično traže naftne kompanije. Za proizvodnju se daje na 30 godina, sa mogućnošću produžetka.

Crna Gora u predstojećem poslu nema problema sa komšijama, s tim što će tender za gasno-naftni blok u pojasu Herceg Novog morati da sačeka definisanje granice sa Hrvatskom.

- Oko gasno-naftnih basena Crna Gora nema nikakvih sporova sa Albanijom, jer je utvrđena granična linija. Na našoj teritoriji, kao suverena zemlja, možemo da radimo šta hoćemo. Može se desiti da imamo neka zajednička ležišta, jer nafta i gas ne prate geografske granice, ali ni to ne bi bilo sporno. Srednja razdjelna linija po Jadranu je i naftno-gasna granica, bez obzira što prevazilazi teritorijalne vode Crne Gore. Taj pojas je ekonomska zona u kojoj možemo eksploatisati sve mineralne i ostale sirovine. Ni oko toga nema nikakvog spora, jer je to potvrđeno međunarodnim konvencijama - objašnjava Dubljević.

Svi priželjkuju velike kompanije

- Svi priželjkuju velike - Britiš petroleum, Statoil, Hidro..., ali oni ne dolaze u male zemlje. Njih privlače Saudijska Arabija i slične zemlje, gdje se očekuju ogromna ležišta nafte i gasa. Teško je vjerovati da će neko od pet ili deset najvećih doći u Crnu Goru. Mi očekujemo kompanije srednjeg ranga. Ne želimo kompanije promotere koje uzmu koncesiju pa je prodaju. To znači da nam nije dovoljno da neko ima novca da napravi bušotinu. To je bitan, ali nama ne i dovoljan uslov. Tražimo kompaniju koja će biti u mogućnosti da reaguje na pravi način u slučaju da se desi nešto loše. Tražimo ozbiljne partnere - kaže Dubljević.

On dodaje da se Crna Gora opredijelila da nadoknadu od proizvedene nafte i gasa ubira zavisno od proizvedene količine, jer je jasno da se ne mogu kontrolisati finansije moćnih naftnih kompanija koje su države u državi.

Gasprom zainteresovan za crnogorski sjever

Gasprom je veoma zainteresovan za dobijanje koncesije za istraživanje na kopnu, odnosno na sjeveru Crne Gore.

-Vlada se sprema da podijeli i kopneni dio naše zemlje na blokove, jer postoji zainteresovanost i za istraživanje na tom dijelu. Prostora, odnosno lokaliteta ima više, a o perspektivnosti nekog od njih ne bih sada govorio - kaže Dubljević.

On naglašava da u stručnim krugovima slovi da je prostor Crmnice perspektivan i da je ovdje napravljena prva bušotina od 100 metara, još za vrijeme kralja Nikole.

Na kopnenom dijelu Crne Gore do sada je bilo 17 bušotina, uglavnom iz 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka. Bile su koncipirane na rezultatima površinske geologije. U međuvremenu je Jugopetrol izveo niz seizmičkih profila na kopnu.

Koncesija samo za istraživanje

Neki od blokova koji se nalaze u dubokom morskom dijelu južnog Jadrana, o kojima nema dovoljno informacija, biće ponuđeni samo na koncesiju za istraživanje.

Pomoćnik ministra kaže da i sada ima zainteresovanih kompanija koje se bave samo istraživanjem za dobijanje koncesije na blokovima u kojima stepen istraženosti nije dovoljan da bi se dale koncesije za proizvodnju.

- Koncesionaru omogućavamo pristup određenom dijelu teriterije za seizmička i ostala istraživanja, osim dubokih bušotina. Taj koncesionar je obavezan da sve podatke i saznanja do kojih dođe da državi Crnoj Gori, koja mu dozvoljava da te informacije prezentira ili proda stranim naftnim kompanijama. One na osnovu njih prave procjenu rizika ulaska u investiciju istraživanja i proizvodnje nafte i gasa - kaže pomoćnik ministra.

Na pitanje da li je država sigurna da će dobiti prave, odnosno kompletne podatke do kojih je naftna kompanija došla, Dubljević kaže da ih mora dobiti jer su pravila igre veoma jasna. Ne postoji mogućnost da se bilo šta sakrije, jer će to biti regulisano ugovorom.

Ugovor će biti javan

Ugovor za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa, koji tek treba da se pripremi, biće javan.

- Model ugovora mora biti poznat najmanje četiri mjeseca prije zatvaranja tendera kako bi investitori imali dovoljno vremena da znaju šta ih očekuje prilikom potpisivanja ugovora, koji će biti javni dokument. Na sajtu će biti dostupan svima i veoma malo toga će moći da se izmijeni - kaže Dubljević, dodajući da će model ugovora biti konačna stvar.