Hrvatska ima velike potencijale za korištenje obnovljivih izvora energije koji bi donijeli brojne energetske, ekološke i gospodarske koristi, ali ih unatoč tomu zbog raznih, uglavnom administrativnih poteškoća još uvijek vrlo malo rabi, čak četiri puta manje nego što je planirano. Na primjer, za gradnju energane na biomasu potrebno je čak 50 dozvola, a za dobivanje građevinske dozvole pet godina. Zato treba ukloniti postojeće barijere i ubrzati administrativne procese kako bi se više koristili obnovljivi izvori i pritom povećao udjel domaće industrije jer Hrvatska još nije dosegla predviđene postotke tih izvora u proizvodnji energije. Koliko je velik interes domaćih i stranih tvrtki za ulaganje u obnovljive izvore, dokazuje podatak da je u njihov registar pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva već prijavljeno oko 700 projekata.
Hrvatska ima velike potencijale za korištenje obnovljivih izvora energije koji bi donijeli brojne energetske, ekološke i gospodarske koristi, ali ih unatoč tomu zbog raznih, uglavnom administrativnih poteškoća još uvijek vrlo malo rabi, čak četiri puta manje nego što je planirano.
Na tu činjenicu upozorila je većina sudionika okruglog stola »Kako ostvariti projekte obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj«, koji je u srijedu organizirao Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva.
Na primjer, za gradnju energane na biomasu potrebno je čak 50 dozvola, a za dobivanje građevinske dozvole pet godina, upozorila je predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Marijana Petir.
Zato, dodala je, treba ukloniti postojeće barijere i ubrzati administrativne procese kako bi se više koristili obnovljivi izvori i pritom povećao udjel domaće industrije jer Hrvatska još nije dosegla predviđene postotke tih izvora u proizvodnji energije.
Koliko je velik interes domaćih i stranih tvrtki za ulaganje u obnovljive izvore, dokazuje podatak da je u njihov registar pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva već prijavljeno oko 700 projekata, naglasio je Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu.
No većina tih projekata se, prema njegovim riječima, ne može provesti bez dovoljno bazične proizvodnje pa se planira gradnja više velikih elektrana. Neki projekti za korištenje obnovljivih izvora nisu usklađeni s prostornim planovima koje mnoge jedinice lokalne samouprave zato intenzivno mijenjaju. Do kraja godine trebao bi biti donesen i zakon o obnovljivim izvorima energije, najavio je Horvat i investitorima obećao još veću pomoć pri ulaganjima u korištenje tih izvora.
Planirano povećanje korištenja tih izvora smanjit će sve veći uvoz energije, omogućiti Hrvatskoj ispunjavanje međunarodnih obveza o manjem ispuštanju stakleničkih plinova koji potiču globalno zagrijavanje (u suprotnom, morat će plaćati skupe kazne) te potaknuti gospodarski razvoj i otvaranje na tisuće radnih mjesta. Pritom je Vladin cilj politikom državnih poticaja za korištenje tog nacionalnog prirodnog bogatstva (novac se osigurava iz dodatka koji se plaća na potrošenu struju, a veći su nego u mnogim drugim zemljama) te velikim ulaganjima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurati što više posla za domaću industriju.
Dodatni veliki poticaj korištenju obnovljivih izvora bit će, nakon što Hrvatska uđe u EU, mogućnost financiranja takvih projekata iz bogatih strukturnih i kohezijskih fondova te integracije.