Energetika - Bosna i Hercegovina

Vlada Srpske i privrednici zajedno pokušavaju da riješe problem dekarbonizacije

Podsjećamo, Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla biti suočena s ekonomskom katastrofom, ako ne počne sprovoditi reforme za pripremu Mehanizma za karbonsko prilagođavanje na granicama (CBAM), nove evropske šeme koja će početi s punom primjenom početkom 2026. godine.

Na konferenciji "Klimatska tranzicija i promjene globalnog ekonomskog modela" u Područnoj privrednoj komori  Banjaluka, rečeno je, između ostalog, da je ovo zajednički problem, te da svi trebaju da se uključe kako privreda Republike Srpske ne bi postala nekonkurentna zbog visokih taksi koje bi morala plaćati zbog korištenja prljave energije.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kazao je da moramo blagovremeno biti spremni, edukovani, obrazovani po ovom pitanju.

"Privreda mora biti spremna da ne bi plaćali takse, odnosno da ne postanemo nekonkurentni na tržištu. Moramo što prije da dođemo do kompanija, moramo sa našim ministarstvima da radimo na unaprijeđenju svih zakonskih regulativa kako bi se sve olakšalo. Na ovu konferenciju je prijavljeno oko 70 kompanija", kazao je Račić i dodao da ne isključuje mogućnost da će doći do korekcija cijena električne energije za sve korisnike, jer su za procese dekarbonizacije potrebna ogromna sredstva.

On je rekao da bi ako ne učinimo ovaj proces, nakon problema u privredi zbog slabije potražnje proizvoda u EU, ovo bi bio dodatni udarac koji bi teško izdržala.

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, naveo je da je veliki interes svih u RS, kako iz svijeta nauke, politike, ali i privrede za rješavanje ovog problema.

"Svi imamo jedan cilj, moramo da se prilagođavamo zahtjevima koje se odnose na klimatske promjene, i moramo poštovati obaveze koje smo potpisali. Vlada RS je aktivan učesnik u ovome, ali ne možemo završiti sve sami. Trebamo shvatiti da smo u 24-oj godini novog vijeka i moramo se prilagođavati tome.

Vlada Republike Srpske je učinila mnogo koraka da se krene u rješavanje ovog problema. Sve zakone smo prilagodili, a imamo mnogo investicija u oblasti solarne energije. Ipak, moramo još mnogo da radimo i da damo svoj doprinos ovom pitanju", naglasio je Đokić.

Prema njegovim riječima, očekuje da će evropske institucije izdvojiti mnogo više novca za procese dekarbonizacije.

"Mislim da su velike države i stvorile velike probleme u prirodi, i najviše uticale na to da se dešavaju klimatske promjene, a onda se sad očekuje da mi uradimo isto kao i oni. Mi smo mali, i ne možemo sve to sami uraditi, zato i očekujemo njihovu pomoć. Ovaj tranzicijski proces će trajati narednih decenika", istakao je Đokić.

Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, naveo je da mu je jako bitno da čuje stav struke i realnog sektora na koji način da učinimo sve da se prilagodimo ovome.

"Svi znamo da EU od 1. januara 2026. godine počinje naplaćivati takse za dekarobnizaciju. Ako ne uradimo taj proces, naši proizvodi će postati nekonkurentni, jer ćemo plaćati taksu što bi jako uticalo na našu privredu. U ovaj problem bi se trebali uključiti i sektori na koje bi ovo direktno uticalo, a to su prije svega sektori energetike i industrije", kazao je Vipotnik.