Širenjem mreže magistralnih i distributivnih plinovoda sve više gradova na jadranskoj obali dobiva prirodni plin, kojima su se ovih dana pridružili Zadar, Poreč i Rovinj. Nakon što je nedavno završena prva faza izgradnje plinske mreže u Zadru, koja se sastoji od visokotlačnog i srednjotlačnog plinovoda te mjerno-regulacijske stanice, tvrtka EVN Croatia Plin na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) održanoj 20. prosinca dobila je dozvolu za distribuciju plina u tom gradu. Sada slijedi punjenje plinskih cijevi i priključenje prvih potrošača u Zadru na plinsku mrežu, što se očekuje početkom sljedeće godine, kažu u toj tvrtki. Pritom napominju da su građani na tom području pokazali prilično velik interes za dobivanje plinskog priključka. Prva faza izgradnje plinske mreže u Zadru sastoji se od visokotlačnog i srednjotlačnog plinovoda te mjerno-regulacijske stanice, a tvrtka je 7. prosinca za taj dio distributivnog plinskog sustava dobila uporabnu dozvolu.
Širenjem mreže magistralnih i distributivnih plinovoda sve više gradova na jadranskoj obali dobiva prirodni plin, kojima su se ovih dana pridružili Zadar, Poreč i Rovinj.
Nakon što je nedavno završena prva faza izgradnje plinske mreže u Zadru, koja se sastoji od visokotlačnog i srednjotlačnog plinovoda te mjerno-regulacijske stanice, tvrtka EVN Croatia Plin na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) održanoj 20. prosinca dobila je dozvolu za distribuciju plina u tom gradu. Sada slijedi punjenje plinskih cijevi i priključenje prvih potrošača u Zadru na plinsku mrežu, što se očekuje početkom sljedeće godine, kažu u toj tvrtki. Pritom napominju da su građani na tom području pokazali prilično velik interes za dobivanje plinskog priključka.
Prva faza izgradnje plinske mreže u Zadru sastoji se od visokotlačnog i srednjotlačnog plinovoda te mjerno-regulacijske stanice, a tvrtka je 7. prosinca za taj dio distributivnog plinskog sustava dobila uporabnu dozvolu.
Dodaju da je EVN Croatia Plin nedavno započeo s radovima u Biogradu, a očekuje se i skori početak radova u Benkovcu. Za Splitsko-dalmatinsku županiju u tijeku je izbor projektanata i izrada idejnog rješenja te bi radovi mogli započeti najkasnije na jesen, ovisno o dinamici dobivanja potrebnih dozvola.
U Šibensko-kninskoj županiji u tijeku je istraživanje tržišnog potencijala, pri kraju je prva faza izrade konačnog idejnog rješenja te slijedi podnošenje zahtjeva za izdavanje potrebnih dozvola. Radovi u objema županijama odvijat će se paralelno s izgradnjom magistralnog plinskog cjevovoda za koji je zadužen nacionalni operator plinskog transportnog sustava - Plinacro, kažu u EVN Croatia Plinu.
EVN Croatia Plin ubraja se među najveće investitore u Hrvatskoj jer u trima dalmatinskim županijama za koje su dobili koncesiju za distribuciju plina (Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj) planiraju izgraditi ukupno 1450 kilometara plinske mreže. Ukupna je vrijednost te investicije 750 milijuna kuna, od čega su dosad uložili 60 milijuna.
Inače, EVN Croatia Plin tvrtka je kći austrijske kompanije EVN AG, koja od 2009. djeluje u tim trima dalmatinskim županijama. Austrijska kompanije posluje u 20 europskih zemalja, a energijom opskrbljuje više od 3,6 milijuna korisnika.
Plinacro je u četvrtak započeo isporuku prirodnog plina i istarskim gradovima Poreču i Rovinju. Na zahtjev tamošnjeg operatora distribucijskog sustava, pulske Plinare, ti su gradovi preko područnih mjerno-redukcijskih stanica priključeni na plinski sustav Vodnjan-Umag
Sagrađeni plinovod Vodnjan-Umag koji je spojen na magistralni plinovod Pula-Karlovac, označio je nastavak cjelovite plinofikacije Istre kao sastavnog dijela Plana razvoja, izgradnje i plinofikacije Republike Hrvatske do 2011. godine, za čiju je provedbu zadužen Plinacro. Riječ je o magistralnom plinovodu dugom 71 kilometar i promjera 300 milimetara s pet mjerno-redukcijskih stanica: Pula, Rovinj, Poreč, Kovri i Umag.
Nakon opsežnih arheoloških istraživanja, radovi na magistralnom plinovodu Vodnjan−Umag završili su u siječnju 2010. godine. Ukupna vrijednost obavljenih radova i ugrađene opreme iznosila je 186 milijuna kuna, od čega su građevinski radovi stajali 108 milijuna kuna, navode u Plinacru.
Na plinovodni sustav Vodnjan-Umag već su ranije spojeni Pula i Umag. Priključenjem Poreča i Rovinja zaokruženi su poslovi na plinofikaciji Istre tako da najrazvijenija turistička regija u Hrvatskoj odsad može koristiti ekološki i ekonomski najpogodniji energenta današnjice, kažu u Plinacru.