Energetika - Hrvatska

Zgrade u Sisku i Biogradu energetski najštedljivije

Od svih gradova u Hrvatskoj Sisak je otišao najdalje u uštedi energije u objektima koji su u vlasništvu Grada ili za njih Grad plaća troškove za energiju i vodu.

Gradjani Siska tako su na račun dobrog gospodarenja energijom nagrađeni solarnim panelima instaliranim na njihovim kućama. Sjever Hrvatske te Slavonija općenito kvalitetno gospodare energijom o čemu svjedoče podaci o postignutim uštedama od kada se provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj i Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj. Programe, inače provode Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kad je riječ o području triju županija: Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske, najdalje je otišao grad Biograd koji se u nacionalni program gospodarenja energijom uključio prije godinu dana.

Kazuje nam to Jelena Atlić- McColgan, voditeljica projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj. Zahvaljujući postignutim uštedama u biogradskom dječjem vrtiću sada se u toj ustanovi ide u rekonstukciju. Od ukupno 127 gradova i 20 županija u Hrvatskoj čiji su čelnci potpisali Energetske povelje dosad se u ovaj projekt aktivno uključio 81 grad i 19 županija. Grad Šibenik je, takodjer potpisnik Povelje i Pisma namjere čime se obvezao na aktivno provodjenje projekta koji se,inače odnosi na zgrade dječjih vrtića, gradske uprave, muzeja, vatrogasnih domova i objekata u kojima djeluje socijalna skrb.

Kako ističe voditeljica Jelena Atlić McColgan, najprije se kreće u uspostavu Registra zgrada koje su u vlasništvu Grada i uvođenje u Informacijski sustav za gospodarenje energijom pomoću kojeg se prikupljaju i analiziraju podaci o potrošnji energije. Riječ je, inače o dugoročnom procesu. Njegova primjena u Hrvatskoj počela je 2006. godine. Racionalnije postupanje s energijom ne postiže se, očito olako. Samo kada bi se gasile žarulje u prostorijama koje se ne koriste ili isključivali uredjaji koji se ne koriste postiže se zavidna ušteda. Dodatnim financijskim ulaganjima, odnosno promjenom štednih žarulja, kvalitetnije stolarije, nove izolacije i slično moguće je postići uštedu od 30 do čak 80 posto, kazuje nam voditeljica ističući kako je prema dosadašnjim rezultatima vidljivo da je kontinentalni dio Hrvatske osvješteniji kad je u pitanju energetska potrošnja.

Hrvatska zatvorena alternativnoj energiji

U Hrvatskoj su alternativni oblici energije u domaćinstvima slabo primjenjivi uglavnom jer se radi o novoj investiciji koju mnogi ne mogu podnijeti zbog niskog životnog standarda. Tek na rijetkim kućama mogu se vidjeti solarni paneli kakvi su odavno postavljeni na gotovo svim stambenim i drugim objektima u Turskoj. Naime, tamošnji krovovi puni su ovećih posuda s vodom u obliku bojlera uz koje su instalirani solarni paneli pomoću. Sunčeva energija grije vodu koja se potom koristi u kupaonicama i kuhinjama.