Energetika - Hrvatska

Zlatna medalja za prijenos energije vrućim zrakom

Među šest hrvatskih inovacija nagrađenih zlatnom medaljom na nedavnom 39. međunarodnom salonu izuma u Ženevi je i kogeneracijsko postrojenje ĐĐ Eniteh 500 Đuro Đaković Elektromonta.

Riječ je o termoelektrani i toplani koja kao sirovinu koristi drvnu sječku građu, a proizvodi 400 kilovata (kW) električne energije i 1,4 kW toplinske energije. Jedna od specifičnosti Elektromontova kogeneracijskog postrojenja je da se kao medij za prijenos energije koja se oslobađa u ložištu i prenosi na radni stroj koristi vrući zrak (270 stupnjeva Celzijevih) umjesto vode.

»U našem postrojenju nema vode, nego se energija u vrućim plinovima nakon sagorijevanja prenosi, na visokotlačnom i visokotemperaturnom grijaču, na čisti zrak koji ide na turbinu, što je tzv. indirektni proces. Mi nismo išli na klasičnu plinsku turbinu, nego na turbo puhalo ili turbo kompresor, a upravo je taj koncept ekipa tehničkih eksperata ocijenila inovativnim«, pojašnjava predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga i direktor Elektromonta Zdravko Stipetić.

Dodaje da je godišnji kapacitet (8200 radnih sati) 7000 do 8000 tona drvne sječke, ovisno o stupnju vlage. »Ukupan stupanj efikasnosti našeg postrojenja je 80 posto. Interesa i upita za postrojenje ima, i u Hrvatskoj i u Sloveniji«, ističe čelni čovjek Đakovića. Napominje da su u Elektromontu razvijajući koncept kogeneracijskog postrojenja išli na iskoristivost otpadne topline, koja zbog nemogućnosti transporta na daleko mora biti u obliku koji se može primjenjivati u širokom spektru raznih drugih poslova.

»Naše postrojenje s otpadnom toplinom od 1,4 kW i 270 stupnjeva ima sposobnost transformiranja u različite oblike koji se mogu koristiti za grijanje, hlađenje prostora, hladnjača, plastenike, ciglane i slično«, kaže Stipetić. Kada je riječ o komercijalizaciji, u tvrtki žele potaknuti inicijativu na razini države da se politikom posebno stimuliranih cijena potiče gradnja malih postrojenja u području obnovljivih izvora energije, jer ona ne proizvode velike količine otpadne topline, a mogu biti motor razvoja ruralnih, nerazvijenih područja.

»Osim udovoljavanja preuzetih obveza prema EU te poštivanja Kyotskog protokola, još je važnije otvaranje novog područja razvoja industrije te razvoj ruralnih nerazvijenih područja, koja su najbogatija sirovinom«, kaže Stipetić.

Stoga od države očekuju, a za što inicijative već ima, promjenu pravilnika kojim bi se kroz cijenu naglasila važnost energije i topline iz takvih malih postrojenja, zabranu gradnje postrojenja ukupnog stupnja iskoristivost biomase na godišnjoj razini od barem 60 posto te reguliranje prometovanja šumskom sječom u smislu zabrane provoza sječe s vlagom većom od prirodne (18 posto), jer, naglašava prvi čovjek Đakovića, izvoz drvene sječe s vlagom od 40 i više posto drastično snižava cijenu domaće sirovine.