Industrija - Bosna i Hercegovina

Drvna industrija naš je svijetli primjer

USPORENI RAST

Predsjednik VTKBiH Zdravko Marinković istakao je ovom prilikom da je nakon turbulentne i teške 2022. i 2023. počela sa usporenim rastom privrednih aktivnosti, odnosno sa usporenim rastom vanjskotrgovinske razmjene.

- To se vidi i po dostupnim podacima prema kojima je u prvih šest mjeseci ostvaren izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 8,91 milijardu KM, što je za oko 374 miliona KM, odnosno 4,03 posto manje u odnosu na prvo polugodište 2022, dok je vrijednost uvoza iznosila 13,86 milijardi KM, što je za samo 81 milion KM, odnosno 0,58 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, kazao je Marinković, dodajući da je povećan i ukupan vanjskotrgovinski deficit koji je iznosio 4,95 milijardi KM, što je za 6,23 posto više u odnosu na isti period 2022.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH u prvom polugodištu 2023. je Evropska unija (73,1 posto izvoza i 66,4 posto uvoza), zatim zemlje CEFTA (sa 17,6 posto izvoza i 15,4 posto uvoza), dok se na sve ostale države i treća tržišta odnosi 9,3 posto izvoza i 18,3 posto uvoza.

- Najznačajnije izvozno tržište za privrednike iz BiH i dalje je Njemačka sa ukupnim izvozom od 1,4 milijarde KM i to predstavlja povećanje od 4,5 posto u odnosu na prvo polugodište 2022. Kada je u pitanju uvoz, naš najveći uvozni partner je Hrvatska, dodao je Marinković.

POKRIVENOST

U strukturi uvoza, prema riječima direktora Sektora za makroekonomski sistem Slaviše Ćeranića, dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i hemijskog sektora, te uvoz nafte i naftnih derivata.

- Smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima usljed stabilizacije tržišta, ali i smanjenje uvoza sirovina i repromaterijala za doradu, naglasio je Ćeranić, ističući pozitivne primjere kada je u pitanju drvna industrija u kojoj pokrivenost uvoza izvozom iznosi čak 232 posto, a dobre rezultate imaju i sektori tekstila, kože, odjeće, obuće, te hemijska i namjenska industrija.