Pred Željezarom Nikšić su dva scenarija, predočeno je večeras na sastanku sa Sindikatom tog preduzeća koji je održan u Ministarstvu ekonomije. Prvi scenario je da većinski vlasnik Željezare Nikšić obezbijedi 20 miliona eura za nastavak proizvodnje i isplatu zarada, od čega bi osam miliona eura bilo iskorišteno za socijalni program koji bi bio po principu dobrovoljnosti na osnovu sistematizacije radnih mjesta i koji podrazumijeva otpremnine u prosjeku po 17-18 hiljada eura s tim što bi Sindikat napravio prijedlog načina raspodjele tih sredstava po kategorijama radnika. Država bi u okviru tog iznosa participirala sa sredstvima koja su inače namijenjena za subvenciju za struju u vrijednosti od osam miliona eura. Kroz socijalni program broj radnika treba da se optimalizuje na oko 700 radnika a Željezari bi se, odlukama nadležnih organa, pripojio i Radvent za koji bi važio isti socijalni program. Dinamika isplate zaostalih plata i regresa biće stvar pregovora između Sindikata i Uprave koji su planirani za sutra (16.12.2010) u Ministarstvu ekonomije.
Pred Željezarom Nikšić su dva scenarija, predočeno je večeras na sastanku sa Sindikatom tog preduzeća koji je održan u Ministarstvu ekonomije.
Prvi scenario je da većinski vlasnik Željezare Nikšić obezbijedi 20 miliona eura za nastavak proizvodnje i isplatu zarada, od čega bi osam miliona eura bilo iskorišteno za socijalni program koji bi bio po principu dobrovoljnosti na osnovu sistematizacije radnih mjesta i koji podrazumijeva otpremnine u prosjeku po 17-18 hiljada eura s tim što bi Sindikat napravio prijedlog načina raspodjele tih sredstava po kategorijama radnika.
"Država bi u okviru tog iznosa participirala sa sredstvima koja su inače namijenjena za subvenciju za struju u vrijednosti od osam miliona eura. Kroz socijalni program broj radnika treba da se optimalizuje na oko 700 radnika a Željezari bi se, odlukama nadležnih organa, pripojio i Radvent za koji bi važio isti socijalni program. Dinamika isplate zaostalih plata i regresa biće stvar pregovora između Sindikata i Uprave koji su planirani za sutra (16.12.2010) u Ministarstvu ekonomije“, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.
Sindikat je upoznat i stavom većinskog vlasnika pretočenim u formi njihove advokatske kancelarije o problemima koji nastaju ponašanjem Sindikata i nemogućnošću da redovno izmiruju obaveze i raspolažu svojom imovinom. Većinski vlasnik tvrdi da im je, kroz nastupe Sindikata, onemogućen normalan rad u njihovoj kompaniji sa mogućnošću da to konstatuju kao višu silu i da kroz arbitražni postupak potražuju ona sredstva koja su dosad uložili u Željezaru uz obrazloženje da im država nije, po njihovom mišljenu, obezbijedila punu sigurnost i normalno raspolaganje imovinom, na način kako je to previđeno zakonima.
Na sastanku je predstavnicima Sindikata ponovljeno koje su posljedice raskida ugovora, kao drugog mogućeg scenarija. Predočeno je da je ugovor je moguće raskinut ukoliko se krše neke od odredaba tog ugovora u proceduri predviđenoj ugovorom. To predviđa, prvo da prodavac ostavi kupcu 30 dana da otkloni razloge koji dovode raskida, uz produženi rok od 10 dana.
"Ukoliko se to ne desi, ide se na arbitražu pa se putem arbitraže ugovor raskida. Kada se ugovor raskine, onda se u CDA-u pokreće postupak upisa akcija na novog vlasnika, a prethodno se mora zakazati Skupština akcionara na kojoj se mora potvrditi prenos vlasništva na ranije vlasnike, tj. državu i fondove. Procedura traje najmanje dva do tri mjeseca i u tom periodu neće biti mogućnosti da se radnicima isplaćuje plata. Dalje, država i fondovi bi kao raniji vlasnici morali da preuzmu i sve dugove, koji su reda veličine oko 60 miliona eura, što država ne može da uradi. U tom slučaju bi bio neminovan stečaj jer bi povjerioci pokrenuli postupak naplate, uz sve posljedice koje takav čin nosi a koje su regulisane Zakonom o stečaju. Predstavnici Sindikata su spremni da pregovaraju sa Upravom o što hitnijem rješavanju pitanja zaostalih zarada za radnike Željezare i Radventa od čega će, kako su naglasili, zavisiti i njihovi dalji potezi“, saopšteno je iz Ministarsva ekonomije.