Industrija - Hrvatska

Godišnji rast industrijske proizvodnje u travnju 2,7 posto

Nakon razmjerno snažnog pada industrijske proizvodnje tijekom prvog tromjesečja (4,9 posto) travanj je donio pozitivno iznenađenje, navodi se u istraživanju Raiffeisen banke od utorka.

Naime, prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska proizvodnja u odnosu na travanj prošle godine zabilježila je porast od 2,7 posto, što je prva godišnja pozitivna stopa rasta od lanjskog rujna, ali i mogući prekid negativnog trenda koji traje još od siječnja 2009. godine. Na mjesečnoj razini, prema desezoniranim podacima, rast je iznosio 3,9 posto. U prva četiri mjeseca pad industrijske proizvodnje u odnosu na isto razdoblje lani iznosio je 2,9 posto.

Rast na godišnjoj razini posljedica je snažnog rasta isključivo netrajnih proizvoda za široku potrošnju (9,4 posto) te kapitalnih proizvoda (9,5 posto) budući da su ostali segmenti industrijske proizvodnje prema kategorizaciji glavne industrijske grupacije (GIG) zabilježili pad aktivnosti (energija 5,6 posto, intermedijarni proizvodi 3,2 posto te trajni proizvodi za široku potrošnju 3 posto), navodi se u RBA istraživanju.

Promatrano prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), prerađivačka industrija nakon dugotrajnih mjeseci pada zabilježila je razmjerno snažan rast od 4,7 posto. Tako je neutralizirala nastavak negativnih kretanja u djelatnostima rudarstva i vađenja te opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, koje su zabilježile i tijekom travnja godišnji pad obujma industrijske proizvodnje od 6,2 posto odnosno 9,1 posto.

Promatrano po djelatnostima prerađivačke industrije, najviši rast zabilježen je u djelatnostima koje se bave proizvodnjom netrajnih proizvoda za široku potrošnju poput proizvodnje prehrambenih proizvoda (17,6 posto) te onih djelatnosti koje proizvode kapitalne proizvode poput strojeva i uređaja (48,7 posto), proizvodnje motornih vozila i prikolica (49,4 posto), kao i kod proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja), koja je prethodnih mjeseci (unatrag dvije godine) bilježila dvoznamenkaste stope pada.

Analitičari RBA ističu da sljedećih mjeseci očekuju nastavak povoljnijih kretanja, posebno u drugoj polovini godine. Ipak, učinak baznog razdoblja, pad zaliha u prethodnom razdoblju, nastavak rasta novih narudžbi (i s domaćeg i s inozemnog tržišta), očekivani oporavak domaće potražnje te optimistična očekivanja u vezi s oporavkom naših vanjskotrgovinskih partnera ostavljaju prostora, ističu analitičari, da bi industrijska proizvodnja na razini cijele ove godine mogla zabilježiti blage stope oporavka (oko 2 posto).