Grad Rijeka spremna dati jamstva Trećem maju

Bez autora
Oct 25 2010

Grad Rijeka spreman je izdati jamstva trećem maju za osnaženje ugovora za asfalt-tankere u visini od 24 milijuna dolara i uvijek podržati svaku inicijativu za nastavak rada brodograđevne industrije u cijeloj Hrvatskoj. Treći maj od presudne važnosti za gospodarstvo riječke regije, ali i Hrvatske u cjelini. Treći maj ne traži klasična jamstva kako bi mogli povući još jedan kredit, jer trenutačno u brodogradilištu imaju dovoljno novca da sami, bez kredita, mogu krenuti u gradnju tih brodova. U pitanju je samo procedura na osnaženju ugovora, odnosno kontragarancije za avansnu uplatu brodovlasnika«, završio je Obersnel. O njegovu će prijedlogu u četvrtak raspravljati i Gradsko vijeće Rijeke, a vijećnik HDZ-a Hrvoje Burić potvrdio je da će se po tom pitanju tražiti politički konsenzus, jer je važno očuvati svako radno mjesto.

Grad Rijeka spremna dati jamstva Trećem majuGrad Rijeka spreman je izdati jamstva trećem maju za osnaženje ugovora za asfalt-tankere u visini od 24 milijuna dolara i uvijek podržati svaku inicijativu za nastavak rada brodograđevne industrije u cijeloj Hrvatskoj, kazao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel na gotovo četverosatnoj tribini na temu »Brodogradnja - pojas za spašavanje hrvatskog gospodarstva?«, koju je u Gradskoj vijećnici organizirala Inicijativa za spas hrvatske brodogradnje.

Dodao je da je Treći maj od presudne važnosti za gospodarstvo riječke regije, ali i Hrvatske u cjelini.

»Treći maj ne traži klasična jamstva kako bi mogli povući još jedan kredit, jer trenutačno u brodogradilištu imaju dovoljno novca da sami, bez kredita, mogu krenuti u gradnju tih brodova. U pitanju je samo procedura na osnaženju ugovora, odnosno kontragarancije za avansnu uplatu brodovlasnika«, završio je Obersnel.

O njegovu će prijedlogu u četvrtak raspravljati i Gradsko vijeće Rijeke, a vijećnik HDZ-a Hrvoje Burić potvrdio je da će se po tom pitanju tražiti politički konsenzus, jer je važno očuvati svako radno mjesto. Sudionici tribine zaključili su da je brodogradnja zapostavljena zbog načina upravljanja države kao vlasnika, što je slika nesposobnosti društva.

Brodograditelji su ponudili svoj model spasa brodogradnje, poručujući i da država bez strateške industrije - propada.

Četvrti zaključak odnosi se na nedavno potpisani sporazum o očuvanju hrvatske brodogradnje, pa su sudionici tribine zaključili da je sporazum nužno provesti jer je to dokaz ekonomske demokratizacije. »U Hrvatskoj trenutačno nema ozbiljnijeg i značajnijeg proizvoda od broda, a to dokazuju svi relevantni podaci gospodarske uspješnosti županija u kojima se škverovi nalaze; ona ovise o tome jesu li brodogradilišta isporučila jedan ili dva broda. To, uostalom, mijenja ukupnu izvoznu bilancu Hrvatske. Brodogradnja je djelatnost s visokim udjelom intelektualnoga kapitala.

Obmanjuje nas se s troškovima brodogradnje, a zaboravlja na multiplikativni efekt - samo u Trećem maju zaposleno je 3000 radnika, ali je uz škver vezano i 1500 ljudi u kooperantskim tvrtkama. Oni pune mirovinske i zdravstvene fondove. Još nitko nije napravio ozbiljnu analizu koja bi suprotstavila državne subvencije i dobit koja se ostvaruje kroz porez na dohodak, dobit od PDV-a i sve što se vraća u proračune i fondove«, upozorio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, naglasivši da je apsurdno što se ovih dana u javnim medijima različitim analizama pokušava uvjeriti javnost da je brodogradnja trošak.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina okupljene predstavnike radnika u Trećem maju, Brodosplitu i Kraljevici izvijestio je da je prošlog petka razgovarao s premijerkom Jadrankom Kosor te ministrima Ivanom Šukerom i Đurom Popijačem, koji su ga uvjeravali da će Vlada pokušati riješiti problem jamstava za Treći maj. Komadina je kazao da će zajedno s Obersnelom tražiti prijem kod premijerke Kosor nakon njena povratka iz Bruxellesa, poručujući da cijeli sustav Europske unije za pomoć brodogradnji sada u konkurenciji s dalekoistočnim državama gubi smisao.

Komadina je kazao da će europskom povjereniku za tržišno natjecanje Joaquinu Almuniju u Europskoj komisiji uputiti pismo i tražiti da ga izvijesti može li se i na koji način EU-ov novac izravno koristiti za financiranje tzv. horizontalnih potpora brodogradnji kroz financiranje prekvalificiranja radne snage u škverovima. Upitan o Obersnelovu prijedlogu za izdavanje jamstava Trećem maju, Komadina je kazao da će se taj prijedlog ozbiljno razmotriti i na političkoj razini, a da konačnu odluku donosi Županijska skupština i Ministarstvo financija, što, pak, iako to podržava, priču vraća na početak.

Kerum će angažirati škverove da mu grade trgovačke centre

Na upit što misli o pokušaju riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela, koji je rekao da će Grad dati jamstva Trećem maju kako bi premostio neizvjesno razdoblje do privatizacije, splitski gradonačelnik Željko Kerum u ponedjeljak je kazao da i on tome intenzivno razmišlja. »Postoje neki planovi, recimo, da škver radi na poslovima obrade čelika, ali ne nužno za brodove, nego i za trgovačke centre. Zašto ne! Evo, tvrtke u mojem vlasništvu iduće godine počinju raditi na podizanju četiri velika trgovačka centra, a zauzet ću se za to da taj posao povjerimo splitskom škveru, jer kalkulacije pokazuju da je čelik jeftiniji od betona«, otkrio je Kerum novinarima vijest dana. Nije, međutim, želio reći gdje će graditi četiri nova trgovačka centra, poručivši da će svi biti poznato kad dobije dozvole za taj pothvat. [D. S.]

Slavko Kuilić: Brodogradnja ne može biti u funkciji politike

Nezavisni ekonomski stručnjak dr.sc. Slavko Kulić kazao je da je bez jamstava vlasti nemoguće rješavati probleme.

«Hrvatska ima 300 milijardi svog novca od prodaje banaka, a njima raspolažu strane banke. Unutar tog novca je i 160 milijardi depozita. Dakle, nama ne nedostaje novca, već koncepcija rješavanja problema. Osobno smatram da brodogradnja više ne može biti u funkciji politike i priključivanja Hrvatske Europskoj uniji. Stoga treba podržati Grad Rijeku i PGŽ u ideji izdavanja jamstava za 3. maj, jer da nisam znao da oni to podržavaju, ni ja danas ovdje ne bih govorio» kazao je Kulić dodavši da bi nas spasilo povlačenje samo 50 milijardi kuna. No, smatra kako je to nemoguće zbog monetarne vlasti koja vodi zasebnu politiku.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik