Prema podacima Udruge hrvatskih poslodavaca - brodara u međunarodnoj plovidbi "Mare Nostrum", koja okuplja 12 brodarskih tvrtki, domaću flotu je na kraju 2010. godine činilo 167 brodova ukupne nosivosti 3.269.900 dwt-a (831.729 gt-a), što je za četiri broda manje nego na kraju 2009. godine, ali istodobno za 134.578 dwt-a više nego 2009. Vodeći domaći brodar prema tonaži i broju brodova i dalje je Tankerska plovidba iz Zadra s 19 brodova ukupne nosivosti 1.520.633 dwt-a, slijedi Atlantska plovidba s također 19 brodova, ali manjom nosivošću - 813.781 dwt-a. Na trećem mjestu je Uljanik plovidba iz Pule sa sedam brodova (631.879 dwt-a), četvrtom splitski Jadroplov sa šest brodova (276.344 dwt-a), slijede Lošinjska plovidba - brodarstvo sa sedam brodova i 235.437 dwt-a, Brodospas s 24 broda i 19.308 dwt-a, Splitska plovidba sedam brodova (16.454 dwt-a), Mediteranska plovidba tri (11.064 dwt-a), Jadranski pomorski servis 18 brodova (9271 dwt-a) i brodogradilište Cres jedan (630 dwt-a)...
Prema podacima Udruge hrvatskih poslodavaca - brodara u međunarodnoj plovidbi "Mare Nostrum", koja okuplja 12 brodarskih tvrtki, domaću flotu je na kraju 2010. godine činilo 167 brodova ukupne nosivosti 3.269.900 dwt-a (831.729 gt-a), što je za četiri broda manje nego na kraju 2009. godine, ali istodobno za 134.578 dwt-a više nego 2009.
Vodeći domaći brodar prema tonaži i broju brodova i dalje je Tankerska plovidba iz Zadra s 19 brodova ukupne nosivosti 1.520.633 dwt-a, slijedi Atlantska plovidba s također 19 brodova, ali manjom nosivošću - 813.781 dwt-a. Na trećem mjestu je Uljanik plovidba iz Pule sa sedam brodova (631.879 dwt-a), četvrtom splitski Jadroplov sa šest brodova (276.344 dwt-a), slijede Lošinjska plovidba - brodarstvo sa sedam brodova i 235.437 dwt-a, Brodospas s 24 broda i 19.308 dwt-a, Splitska plovidba sedam brodova (16.454 dwt-a), Mediteranska plovidba tri (11.064 dwt-a), Jadranski pomorski servis 18 brodova (9271 dwt-a) i brodogradilište Cres jedan (630 dwt-a).
Tu su još Jadrolinija s 51 brodom kapaciteta 3431 vozilo i 27.189 putnika te Rapska plovidba s pet trajekata nosivosti 197 vozila i 1052 putnika. Zanimljivo je podsjetiti da je hrvatska flota prije 10 godina imala 190 brodova ukupne nosivosti 2,5 milijuna dwt-a, dok danas s 33 broda manje ima flotu moćniju za oko 800.000 dwt-a.
Kako je Vjesniku rekao ravnatelj Mare Nostruma Mato Botica, do 2012. godine u domaću flotu bit će uvršteno još 15 novih brodova te nekoliko polovnih. Atlantska plovidba gradi sedam brodova - četiri u Kini i tri u Vijetnamu, nosivosti 53.000 dwt-a do 79.000 dwt-a. Tankerska plovidba gradi dva tankera u Južnoj Koreji, svaki nosivosti 51.000 tona, a Lošinjska plovidba dva broda u Kini. U 3. maju po dva broda naručili su Uljanik plovidba i Tankerska plovidba. Uz to, Jadrolinija planira kupnju dvaju polovnih brodova kapaciteta 100, odnosno 450 automobila.
Prema strukturi kapaciteta u floti Mare Nostruma, najviše je brodova za prijevoz rasutog tereta (46), slijede 23 brodska tegljača, 16 tankera, sedam snabdjevača platformi, četiri broda za prijevoz teških tereta, dva broda za prijevoz generalnog tereta... Tu su i 43 trajekta te sedam putničkih i osam brzih putničkih brodova. Od 167 brodova koliko ih trenutačno čini našu flotu u međunarodnoj plovidbi, 141 plovi pod hrvatskom zastavom, dok ih 11 plovi pod zastavom Malte, sedam Maršalskih otoka, četiri St. Vincenta, dva Luksemburga te po jedan pod zastavama Liberije i Bahama.
Za plovidbu pod domaćom zastavom naša država brodarima daje određene financijske pogodnosti u poslovanju, što je iznimno važan poticaj za snaženje domaće flote. Od osamostaljenja Hrvatske u našoj se zemlji pojavilo oko 20 novih privatnih brodara, od kojih su neki neslavno bankrotirali već sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, a većina onih koji su uspjeli opstati na tržištu danas raspolaže s jednim do tri broda, ponajviše za prijevoz generalnog tereta, kontejnera, naftnih derivata, ali i brodova hladnjača, kakvima, na primjer, raspolaže brodar Damaco u vlasništvu kostrenskog kapetana Berislava Vranića. Novonastali hrvatski brodari imaju flotu od četrdesetak brodova, kojoj treba pribrojiti i više od 150 većih turističkih brodova za izlete i višednevna krstarenja.
Bijela lista Pariškog memoranduma
Hrvatska se flota u međunarodnoj plovidbi od 2010. godine nalazi na bijeloj listi Pariškog memoranduma, jer u prethodne tri godine ni jedan naš brod nije bio zaustavljen zbog tehničkih nedostatka ili nekih drugih neispravnosti, kao i nezadovoljstva posade, u lukama Pariškog memoranduma. Na toj listi najrizičnije su zastave Sjeverne Koreje, Libije, Crne Gore, Toga, Albanije... Prije desetak godina hrvatska zastava bila je na sramotnoj crnoj listi Pariškog memoranduma, isključivo zbog tehničkih nedostataka koji su utvrđeni na starim brodovima nekih naših novih brodovlasnika, koji su u međuvremenu bankrotirali. Trend pomlađivanja hrvatske flote zasigurno će pridonijeti da hrvatska zastava ostane na spomenutoj bijeloj listi.