Industrija - Hrvatska

Industrijska proizvodnja nastavila padati

Iako se industrijska proizvodnja na mjesečnoj bazi popravila, međugodišnji pad od 4,1 posto zabilježen u veljači jasan je znak da pravi oporavak još nije nastupio.

Naime, uz stagnaciju trgovine na malo, jasno je da domaća potrošnja nije mogla biti generator jače industrijske proizvodnje, a s obzirom na to da hrvatsko gospodarstvo nije orijentirano na izvoz, izostali su pozitivni učinci oporavka razvijenih tržišta.

Prema kategorizaciji glavne industrijske grupacije (GIG), proizvodnja je u usporedbi s veljačom 2010. pala u svim glavnim grupama proizvoda, pa je tako trajnih proizvoda za široku potrošnju bilo četvrtinu manje, energija je manja za 7,6 posto, a kapitalni proizvodi manji su 2,6 posto. Jedini je rast zabilježen u intermedijarnim proizvodima, kolokvijalno rečeno poluproizvodima, čija je proizvodnja porasla 1,9 posto.

S druge strane, na mjesečnoj je razini zabilježen rast industrijske proizvodnje za 1,9 posto, pri čemu su uz intermedijarne proizvode, koji se najbrže oporavljaju, rasli i trajni proizvodi široke potrošnje za minimalnih 1,1 posto. To je naznaka pozitivnog trenda koji očekuju analitičari Raiffeisen banke.

»U ovoj godini očekujemo rast industrijske proizvodnje od 2,3 posto u odnosu na 2010. uglavnom pod utjecajem baznog učinka i inozemne potražnje«, stoji u analizi RBA.

Sukladno padu proizvodnje, pada i broj zaposlenih. Tako je prošlog mjeseca industrija zapošljavala pet posto manje radnika nego godinu dana ranije, pri čemu je najveći broj radnih mjesta nestao iz sektora rudarstva i vađenja, gdje je broj zaposlenih pao 13,2 posto. Otkazi su dijeljeni i u prerađivačkoj industriji gdje je lani u veljači radilo oko pet posto više ljudi, dok u energetici broj zaposlenih sugerira tek prirodni odljev.

Povećava se zato proizvodnost rada zaposlenika. Postotne promjene u efikasnosti djelatnika na razini su nekoliko postotnih poena u gotovo svim sektorima, osim u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju, gdje je narasla za gotovo 19 posto, uz rudarstvo u kojem je proizvodnost rada veća 11 posto.

Iako je u siječnju prekinut 19 mjeseci dug trend pada zaliha industrijskih proizvoda na godišnjoj razini, u veljači su zalihe ponovno pale, 7,5 posto.

Najviše su pale zalihe energije, i to 23,7 posto na godišnjoj razini i oko 18 posto na mjesečnoj razini. U usporedbi sa siječnjem, kapitalne su zalihe povećane za više od polovice.

»Dugotrajan i razmjerno snažan pad zaliha industrijskih proizvoda upućuje na zaključak da su zalihe vjerojatno gotovo iscrpljene. Pozitivna kretanja bit će izraženija u drugoj polovini godine kada će se i domaća potražnja početi oporavljati«, napominju analitičari RBA.