Industrija - Bosna i Hercegovina

Izvoz Feala veći za 60 posto

Zahvaljujući metalnom sektoru, BiH je u proteklom periodu imala dobre rezultate izvoza, tako da je on porastao za oko 30 posto.

Za ovaj rezultat donekle je zaslužan postepeni oporavak metalne industrije u regionu, ali ponajviše bh. kompanije koje su se uspjele pozicionirati na evropskom tržištu.

Uspjelo je to, prije svega, širokobriješkoj kompaniji Feal, koja je u ovoj godini našla kupce u više zemalja zapadne Evrope.

Kupci u Evropi

Direktor Feala Tonćo Barbarić kazao je za "Dnevni avaz" da su upravo zahvaljujući tome u prvih šest mjeseci ove godine postigli rast izvoza metalnih i građevinskih proizvoda za čak 60 posto.

- Nikada se nismo sudbinski vezali za samo jednu ili dvije zemlje ili za jedan segment tržišta. Mi smo sada u situaciji da radimo sa sto posto naših kapaciteta. Pojačana je potražnja za ovom vrstom proizvoda. Naravno, firme iz Evrope traže vrhunski kvalitet i pristupačne cijene. Naši proizvodi moraju biti prilagođeni evropskom tržištu - kazao je Barbarić.

On nam je otkrio da će Feal do kraja ove godine uložiti dodatnih pet miliona eura u novu tehnologiju i opremu, s namjerom da proširi kapacitete za još 30 posto. S tim u vezi, naveo je kako sa firmom Pro fine iz Živinica dogovaraju zajedničke poslove za izvoz u Austriju.

Osuđeni na propast

Barbarić smatra kako u BiH postoji dosta firmi koje su se orijentirale na lokalno građevinsko tržište, iako tu nema novih investicija. Kako sada stvari stoje, cijeni Barbarić, te firme su osuđene na propast.

- Mislim da firme koje od sirovine poput glinice ili tečnog aluminija proizvode gotove proizvode za građevinski materijal imaju mogućnost da opstanu u BiH. Treba nam što više firmi koje imaju više faze prerade, odnosno treba nam što više učešća rada. Takve firme treba stimulirati ili omogućiti im lakše poslovanje - ističe Barbarić.

Država treba imati više sluha za privredu

Govoreći o poslovnom ambijentu u BiH, Barbarić navodi da su ostvareni samo mali pomaci. Naglasio je kako i dalje ima dosta otvorenih pitanja u dijalogu između proizvođača aluminija i državnih struktura, od kojih se neka tiču neujednačenih cijena električne energije. On je zaključio kako država treba imati više sluha za metalni sektor.