Industrija - Bosna i Hercegovina

Kompanije u BiH još daleko od industrijske revolucije

Situacija je još lošija u BiH, smatraju sagovornici "Nezavisnih novina", ističući da su domaće kompanije krenule u proces tehnološkog osavremenjavanja, ali da se i dalje većinom koriste stare i upotrebljavane mašine te da situaciju dodatno otežavaju niske plate u pojedinim granama.

Vraćajući se kratko u Hrvatsku, ono što Svjetska banka podvlači kao problematično jeste da se mora raditi na "reformama koje se tiču povećanja produktivnosti, unapređenju kvaliteta obrazovanja i jačanju učešća na tržištu rada".

Navedeno je u stvari preslikana situacija onoga što se dešava u BiH.

Ipak, robotika i drugi oblici mehanizacije i dalje ne mogu zamijeniti radnike u pojedinim djelatnostima poput tekstila, obuće i slično, smatra Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

Međutim, ističe da broj radnika na određenom radnom mjestu zavisi od grane privrede o kojoj se razgovara.

"Ako smo nekad imali mašinske strojeve za kojima je stajao po jedan radnik, a da su bile konvencionalne mašine, sada u obradnim centrima (možda tri ili četiri obradna centra) može da nadgleda jedan radnik", navodi Ćorić.

Suština privrednog razvoja, nastavlja on, leži u nekoliko stvari.

"Podizanje tehnološkog nivoa, digitalizacija privrede, uvođenje robotizacije, to su sve uslovi koji povećavaju produktivnost, efektivnost i smanjuju broj zaposlenih, a s druge strane tako savremene mašine obezbjeđuju veću produktivnost i veći kvalitet proizvodnje", pojašnjava Ćorić za "Nezavisne novine" te dodaje:

"U posljednje vrijeme je evidentan napredak naših privrednih subjekata po pitanju podizanja tehnološkog nivoa. Možemo reći da smo s jedne strane zadovoljni jer je uveden ovaj podsticaj koji je bio dva miliona KM, pa četiri, pa sedam, a ove godine i 14 miliona KM i mislim da je i opredjeljenje Vlade da se ide u tehnološko osavremenjavanje jer nam nedostaje radne snage", naveo je Ćorić.

S navedenim se u potpunosti ne slaže Adnan Smailbegović, predsjednik Unije poslodavaca Federacije BiH, koji smatra da je tehnološki nivo u privredi BiH loš.

"Većinom se koriste rabljene mašine. Na primjer, prebacuju nam mašine koje su u Njemačkoj radile već pet ili šest godina, a oni kupuju nove", tvrdi Smailbegović. On dalje navodi da su problemi i loša edukacija, stručna osposobljenost radnika, ali i organizacija u proizvodnji.

"Ono što je možda najvažnije u svemu navedenom jesu cijene rada kod nas. Jednostavno mi smo osuđeni na proizvodnje koje su radno intenzivne, koje ne mogu lagano zamijeniti ruke i ljude sa nekim robotima", kaže Smailbegović za "Nezavisne novine".

U kakvoj smo situaciji on pojašnjava na slikovitom primjeru.

"Nekada smo imali UNIS, 'Famos' i druge jake fabrike. U Hrasnici kod Sarajeva je bila fabrika koja je radila motore za kamione mercedes, mjenjače, pravili borbena vozila. A danas je to tehnološki niže jer se proizvodi namještaj ili određeni paneli. To je nebo i zemlja u odnosu na ono ranije. Ne možete vi imati slične plate kada proizvodite namještaj i motore za kamione", naglašava Smailbegović.

Ekonomista Admir Čavalić tvrdi da je BiH na oko 30 odsto produktivnosti rada u odnosu na članice EU.

"Ekonomski posmatrano, ako se zanemare politički i drugi faktori, produktivnost rada je jedina garancija da će doći do značajnog rasta plata. A plate u BiH, nažalost, odražavaju nisku produktivnost rada i kada bismo sad radili komparaciju vjerovatno bi više radnika iz BiH išlo na jednog radnika u Njemačkoj, nego što je to slučaj u Hrvatskoj", kaže Čavalić za "Nezavisne novine".

On ističe da je BiH potrebno više kapitalnih investicija.

"One bi išle u unapređenje produktivnosti, da se više ulaže u proizvodnju, ali i u zadovoljstvo radnika, ali to podrazumijeva da bude dovoljno i domaćih investicija, što sada nije slučaj", zaključio je Čavalić.