Končar Elektroindustrija je u prošloj godini prvi put u svojoj povijesti ostvario veći izvoz od plasmana na hrvatskom tržištu. Takvi trendovi nastavljeni su i u ovoj godini, pa im je u prva tri mjeseca prihod od prodaje u Hrvatskoj bio 220,7 milijuna kuna, a na stranim tržištima 335,5 milijuna kuna. Najznačajniji izvoz ostvaren je u Nigeriji 57,4 milijuna kuna (isporuka distributivnih i specijalnih transformatora), Njemačku 40,5 milijuna kuna, Cipar 23,8 milijuna kuna, Sloveniju 20,5 milijuna kuna, Švedsku 15,4 milijuna kuna, BiH 14,3 milijuna kuna i Nizozemsku 14,1 milijun kuna. Vrijednost Končareva izvoza lani je premašila 180 milijuna eura, a uz Europsku uniju, najvažnija izvozna tržišta su im zemlje bivše Jugoslavije. Naime, među prvih 10 njihovih izvoznih tržišta od 2006. do 2010. godine su Bosna i Hercegovina, Srbija i Slovenija. Končar danas aktivno izvozi u više od 60 zemalja, a najznačajnija tržišta u prošloj godini bila su im Njemačka, Indija, Švedska, Albanija, BiH, Nigerija, Finska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Nizozemska i Češka.
Končar Elektroindustrija je u prošloj godini prvi put u svojoj povijesti ostvario veći izvoz od plasmana na hrvatskom tržištu, kažu u jednom od najvećih hrvatskih izvoznika.
Takvi trendovi nastavljeni su i u ovoj godini, pa im je u prva tri mjeseca prihod od prodaje u Hrvatskoj bio 220,7 milijuna kuna, a na stranim tržištima 335,5 milijuna kuna. Najznačajniji izvoz ostvaren je u Nigeriji 57,4 milijuna kuna (isporuka distributivnih i specijalnih transformatora), Njemačku 40,5 milijuna kuna, Cipar 23,8 milijuna kuna, Sloveniju 20,5 milijuna kuna, Švedsku 15,4 milijuna kuna, BiH 14,3 milijuna kuna i Nizozemsku 14,1 milijun kuna.
Vrijednost Končareva izvoza lani je premašila 180 milijuna eura, a uz Europsku uniju, najvažnija izvozna tržišta su im zemlje bivše Jugoslavije. Naime, među prvih 10 njihovih izvoznih tržišta od 2006. do 2010. godine su Bosna i Hercegovina, Srbija i Slovenija.
Končar danas aktivno izvozi u više od 60 zemalja, a najznačajnija tržišta u prošloj godini bila su im Njemačka, Indija, Švedska, Albanija, BiH, Nigerija, Finska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Nizozemska i Češka.
U zemljama regije njihova oprema i proizvodi nalaze se u energetskim objektima (hidroelektrane, termoelektrane, trafostanice), na željezničkim prugama (lokomotive, vlakovi, infrastruktura) i industrijskim postrojenjima, ali i mnogim kućanstvima (kućanski uređaji), navode u Končaru.
To nije ni čudo jer je u 90 godina svog poslovanja (od 1921.) Končar postao svjetski poznato i priznato ime, koje jamči visoku kvalitetu i pouzdanost proizvoda, opreme i postrojenja koja proizvodi, a njihovi proizvodi se nalaze u više od 100 zemalja na svim kontinentima.
Međutim, to ih ne zadovoljava, pa su poznati po tome da stalno ulažu u razvoj novih proizvoda, koji bi uz već širom svijeta dokazane transformatore, generatore, vlakove i druge proizvode trebali postati njihovi novi izvozni aduti. To se prije svega odnosi na nove niskopodne elektromotorne vlakove i tramvaje, koji su se već dokazali na domaćem, a prvi vlak i na tržištu BiH, te vjetroelektranu koju grade u zaleđu Splita kako bi stekli neophodnu referencu za njihov izvoz.
U tome im puno pomaže njihov institut, koji ove godine obilježava 50 godina postojanja, a koji je nosilac razvoja u suradnji s drugim domaćim i stranim tvrtkama, institutima i znanstvenim ustanovama. Rezultat toga su proizvodi temeljeni na vlastitom znanju i razvoju te korištenje suvremenih tehnologija i mogućnost zadovoljavanja želja i potreba kupaca, usklađenih s najvišim svjetskim standardima, ističu u Končaru.
Pritom napominju da od oko 4000 zaposlenih, imaju 19 doktora znanosti, 65 magistara, 811 zaposlenih s visokom stručnom spremom i 383 zaposlena s višom stručnom spremom te da stalno ulažu u obrazovanje zaposlenih, što je jedan od temelja njihove uspješnosti i konkurentnosti na globalnom tržištu te uspješnog poslovanja unatoč svjetskoj gospodarskoj krizi.
Kako bi dodatno poboljšali poslovanje u Srbiji, ovih dana sudjeluju na 55. međunarodnom sajmu tehnike i tehničkih dostignuća u Beogradu, gdje su predstavili novi niskopodni vlak i tramvaj.
Na susretu s predstavnicima brojnih tvrtki iz Srbije, ali i okolnih država predsjednik Uprave Darinko Bago kazao je da u 2011. očekuje izvoz u Srbiju vrijedan oko sedam milijuna eura, a toliko će otprilike vrijediti i njihov uvoz iz te zemlje. Iz Srbije uglavnom uvoze bakar, metalne proizvode, baterije i pantografe, dok najveći dio izvoza u Srbiju, uz bijelu tehniku, čine energetski mjerni distributivni transformatori i oprema za tračnička vozila.
Bago ističe i da bi, po njegovu mišljenju, tvrtke iz Hrvatske i Srbije trebale, pored prisutnosti na tržištima dviju zemalja, krenuti zajednički na treća tržišta.