Industrija - Hrvatska

Takav zaključak može se izvući iz poziva za skupštinu dioničara Petrokemije, koja je sazvana za 14. listopada s jednom točkom – da se u odluku o dokapitalizaciji iz ožujka ubaci dodatna točka, piše Poslovni dnevnik.

“Osoba iz točke 9. Odluke o povećanju temeljnog kapitala koja je odlučila sudjelovati u povećanju temeljnog kapitala Društva i uredno ispunila upisnicu, te uplatila potreban iznos… ima pravo, ali ne i obvezu, u roku od 7 kalendarskih dana od donošenja Dodatka obavijestiti upravu Društva želi li sudjelovati u povećanju temeljnog kapitala Društva s manjim iznosom nego što je navedeno u njezinoj upisnici.

U slučaju da predmetna osoba obavijesti upravu Društva da želi sudjelovati u povećanju temeljnog kapitala Društva u smanjenom iznosu, smatrat će se da je upisnica ispunjena u iznosu koji je naveden u Obavijesti, te će uprava Društva bez odgode vratiti višak sredstava predmetnoj osobi”, stoji u prijedlogu Uprave.

Ne podnese li u tom roku zahtjev za smanjenje iznosa s kojim sudjeluje u dokapitalizaciji, smatrat će se da ostaje uplata koja je navedena u upisnici i plaćen na poseban račun.

Prijave za glavnu skupštinu podnosit će se do 7. listopada, a osim Yildirima, koji u dosadašnjoj vlasničkoj strukturi ima paket dionica od 54,5% stečen preuzimanjem tvrtke Terra Mineralna gnojiva od Ine i PPD-a, preostale dionice imaju državne institucije i poduzeća – CERP, Fond za financiranje razgradnje NEK Krško, Janaf i Plinacro. Ti dioničari, naravno, nemaju namjeru smanjivati svoje udjele i poziv se može odnositi samo na Yildirim.

Problem u slučaju Petrokemije nastupio je kada je Yildirim pokrenuo postupak povećanja temeljnog kapitala s 55 milijuna eura, a prijedlog koji je prihvaćen na skupštini bio je da se uloži minimalno 70 milijuna, a najviše 140 milijuna eura.

Prije samih uplata dioničari su, kako su uvjeravali s hrvatske strane, usuglasili ciljanu vrijednost, ukupno 75 milijuna eura, ali se ispostavilo da su Turci izigrali dogovor i iskoristili priliku koju su im pružili ishitreni hrvatski dioničari uplatom svojih upisa prije Yildirima. Umjesto sa 75 milijuna dokap je tako završio s uplatama od 128,9 milijuna (plus 3,5 milijuna za rezerve), dovoljno da državni udjel, umjesto da se zadrži na kontrolnom paketu kako je bilo planirano, sklizne na oko 20%.

Yildirim je u međuvremenu stao sa službenim upisom realizirane transakcije, održavao je hlagan pogon i čekao da sjedne za stol s državom. Potrajalo je zbog parlamentarnih izbora, a za stol je potom sjeo novi ministar gospodarstva Ante Šušnjar. On, pak, jučer još nije htio potvrditi da je postignut dogovor s Yildirimom o povratku na dogovor o zadržavanju kontrolnog paketa države u Petrokemiji.

“Pregovori su u završnoj fazi te zasad ne možemo davati dodatne komentare dok se ne postigne sveobuhvatan i konačan dogovor”, poručili su iz Ministarstva gospodarstva, naglašavajući kako Ministarstvo čini sve da zaštiti interese Hrvatske, Petrokemiju i njezine radnike.

Pitanje koje će se dalje otvoriti je i što će izgledno smanjenje Yildirimove uplate u temeljni kapital značiti za samu Petrokemiju, te hoće li širim dogovorom s Yildirimom država utjecati i na raspolaganje novcem unesenim u kompaniju, na odabir prioriteta koje će se financirati.

Hoće li, primjerice, novac biti upotrijebljen za nužna ulaganja kako bi se osiguralo koncesije i zadovoljilo okolišne standarde za proizvodnju, ili će prioritet biti osiguravanje tekućeg poslovanja- Ili će iz novog kapitala Petrokemija vratiti dug za kredit iz Turske, kojim je proteklih godinu dana, dok nije bilo proizvodnje, Yildirim omogućio uredno pokrivanje obveza u Kutini. Okolišne dozvole istječu, a ulaganja su ogromna, procjene su bile i preko 100 milijuna eura. Spomenuti kredit, prema podacima iz financijskog izvješća za 2023., je kratkoročan i iznosi 55,6 mil. eura.

U međuvremenu, značajnije prodaje proizvoda u Petrokemiji nije bilo, a i konačno pokrenutu proizvodnju valja isfinancirati, jer izuzev ako je Yildirim uspio osigurati plin po povoljnijoj cijeni, Petrokemija opet proizvodi gubitak. Cijena plina trenutačno je 39 eura po megavat satu, što je za najmanje 10 eura iznad prihvatljive razine za proizvodnju bez gubitka, kako je to prezentirano iz Yildirima kada se proteklih godinu dana objašnjavalo zašto ne pokreću proizvodnju.

Iz dosad viđenog, država s druge strane ima vještog taktičara, koji zna što hoće i kako pregovarati, pa tako i na iznenađenje svih pokreće proizvodnju u trenutku kada se ona ne isplati.

Da su skloni taktiziranju da se iščitati i kroz financijsko izvješće u kojemu je uprava navela da ne planira značajnija kapitalna ulaganja dok ne zaključi pregovore s Vladom oko uvjeta iz koncesijskog ugovora. A u međuvremenu, nakon promjene članova NO-a iz Yildirimovih redova koju je odobrila skupština prije mjesec dana, uslijedile su i promjene u upravi.

Iz Petrokemije je formalno otišao predsjednik Uprave Ali Odabaş, a dosadašnji član Büllent Oğuz Balli imenovan je njegovim nasljednikom. U Upravi ostaju i dalje Erman Akman i Faruk Özkis, a ulazi i četvrta članica, također iz redova Yildirimovog menadžerskog kadra, Nihan Pinar.

U ovom krugu promjena nije bilo imenovanja predstavnika države, što zagovaraju sindikati i oporba, a što statut društva omogućuje, jer je predviđeno da može imati od dva do pet članova.