Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za prosinac pokazali su još intenzivnije negativne trendove na tržištu rada. Promatranog se mjeseca ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama smanjio za 0,9 posto, dok je u industriji smanjen za 1 posto mjesečno. U industriji je u prosincu tako bilo zaposleno ukupno 237.600 radnika. Kumulativno gledano, na razini cijele 2010. rast broja nezaposlenih osoba u industriji bio je daleko viši. U promatranom je razdoblju broj industrijskih radnika smanjen za 7,2 posto godišnje. Iako je navedena stopa pada vidljivo niža nego tijekom prethodne godine (kada je zaposlenost u industriji smanjena za 10,7 posto), stope pada zaposlenosti u industriji i dalje su relativno visoke, a snagu pada još više pojačava bazni učinak. Najveći utjecaj na pad zaposlenosti u industriji tijekom 2010. imao je prerađivački sektor, koji prevladava u strukturi s 89,8 posto zaposlenih radnika.
Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za prosinac pokazali su još intenzivnije negativne trendove na tržištu rada.
Promatranog se mjeseca ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama smanjio za 0,9 posto, dok je u industriji smanjen za 1 posto mjesečno, pišu u utorak analitičari RBA u svojim dnevnim analizama. U industriji je u prosincu tako bilo zaposleno ukupno 237.600 radnika. Kumulativno gledano, na razini cijele 2010. rast broja nezaposlenih osoba u industriji bio je daleko viši.
U promatranom je razdoblju broj industrijskih radnika smanjen za 7,2 posto godišnje. Iako je navedena stopa pada vidljivo niža nego tijekom prethodne godine (kada je zaposlenost u industriji smanjena za 10,7 posto), stope pada zaposlenosti u industriji i dalje su relativno visoke, a snagu pada još više pojačava bazni učinak. Najveći utjecaj na pad zaposlenosti u industriji tijekom 2010. imao je prerađivački sektor, koji prevladava u strukturi s 89,8 posto zaposlenih radnika.
U promatranom sektoru broj zaposlenih se smanjio za 7,6 posto godišnje pri čemu najviše stope pada bilježi proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (tijekom 2010. za 25,6 posto godišnje).
Proizvodnost rada u industriji, izračunata kao odnos fizičkog obujma industrijske proizvodnje te indeksa broja zaposlenih u industriji od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca, nastavlja bilježiti rast. Tijekom 2010. je tako proizvodnost rada u industriji porasla za 6,3 posto. Razmjerno snažan rast proizvodnosti rada u industriji posljedica je relativno snažnijeg pada zaposlenosti u industriji od pada industrijske proizvodnje. Prema NKD-u, najveći utjecaj na rast proizvodnosti imao je prerađivački sektor, gdje je proizvodnost rada tijekom 2010. porasla šest posto godišnje.
U promatranom sektoru najviše stope rasta zabilježene su kod proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+76,2 posto godišnje), kategoriji koja ujedno bilježi i najsnažniji pad zaposlenosti. Pored prerađivačke industrije, rast proizvodnosti bilježimo i u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (+8,4 posto godišnje). Jedino je kod rudarstva i vađenja zabilježen pad proizvodnosti rada (-1,4 posto).