Grafička industrija u Bosni i Hercegovini prošle godine uvezla je 71 milion KM raznih repromaterijala, a izvezla svega 10 miliona KM što govori da ova grana privrede značajno doprinosi spoljnotrgovinskom deficitu Bosne i Hercegovine. Razlog za ovoliki uvoz je što Bosna i Hercegovina ne proizvodi ništa od reprodukcijskog materijala za štamparstvo, što se ne pokušava tražiti supstitut na lokalnom tržištu, što se uvozi i oprema koja se servisira u zapadnim zemljama. Na početku ove godine u prva dva mjeseca došlo je do osjetnog pada proizvodnje. Januar i februar su bili katastrofalni mjeseci, mart i april bilježe rast, ali se u isto vrijeme pojavljuje turbulencija na tržištu repromaterijala. Sve ovo, kao i nelikvidnost preduzeća u BiH koja se očekuje tokom ove godine, može dovesti do ugroženosti jednog broja radnih mjesta u grafičkoj industriji.
Grafička industrija u Bosni i Hercegovini prošle godine uvezla je 71 milion KM raznih repromaterijala, a izvezla svega 10 miliona KM što govori da ova grana privrede značajno doprinosi spoljnotrgovinskom deficitu Bosne i Hercegovine, rekao je predsjedavajući Grupacije grafičke industrije Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Fehim Škaljić.
On je istakao da je razlog za ovoliki uvoz što Bosna i Hercegovina ne proizvodi ništa od reprodukcijskog materijala za štamparstvo, što se ne pokušava tražiti supstitut na lokalnom tržištu, što se uvozi i oprema koja se servisira u zapadnim zemljama.
- Na početku ove godine u prva dva mjeseca došlo je do osjetnog pada proizvodnje. Januar i februar su bili katastrofalni mjeseci, mart i april bilježe rast, ali se u isto vrijeme pojavljuje turbulencija na tržištu repromaterijala, rekao je Škaljić novinarima.
Prema njegovim riječima, sve ovo, kao i nelikvidnost preduzeća u BiH koja se očekuje tokom ove godine, može dovesti do ugroženosti jednog broja radnih mjesta u grafičkoj industriji.
Da bi prevazišli sve ove probleme sa kojima se suočava grafička industrija u BiH, Škaljić je rekao da će pokušati unutar Grupacije da se dogovore na koji način da ne budu jedni drugima nelojalna nekonkurencija, te da u periodu preživljavanja ne idu ispod realne tržišne cijene.
- S druge strane, potrebno je da se organizovano nastupa putem komorskog sistema i ekonomsko-socijalnog vijeća i udruženja poslodavaca, te fiskalni okvir za štamparstvo svesti u razumnu mjeru, istakao je Škaljić.
On navodi da je i u BiH štampanje knjiga, novina i svega onoga što je potrebno jednoj civilizovanoj državi, opterećeno sa istim PDV-om kao i duvan i druge stvari, što nije u mnogim zemljama u okruženju.
Škaljić smatra da će do kraja godine u grafičkoj industriji doći do povećane potrebe za poslom, ali da će biti problema u naplati.
On je naveo da ova grafička industrija zapošljava oko 4.500 radnika i učestvuje u bruto društvenom proizvodu BiH sa 0,4 posto, a od ukupnog broja zaposlenih u BiH grafička industrija učestvuje sa 0,6 posto.
Na današnjem sastanku Grupacije dekan Grafičkog fakulteta u Kiseljaku Salim Ibrahimefendić govorio je o značaju i ulozi ovog fakulteta u procesu edukacije kadrova za potrebe grafičke industrije BiH, a o putevima grafičke djelatnosti u trendu razvoja grafičke tehnologije voditelj studija na ovom fakultetu magistar Amra Tuzović.