Industrija - Bosna i Hercegovina

Namještaj najveći bh. izvozni adut

Namještaj je prošle godine osnažio poziciju najvećeg izvoznog bh. aduta, dok su obojeni metali, usljed oporavka proizvodnje od svjetske ekonomske krize, dospjeli na drugo mjesto, preskočivši vrijednost izvezene struje.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, vrijednost plasmana namještaja i dijelova na inostrana tržišta u 2010. iznosila je 631,8 miliona KM i činila jedanaesti dio ukupnog bh. izvoza vrijednog oko 7,1 milijardu KM.

Po vrijednosti izvoza uz godišnji rast od oko 58 odsto slijede obojeni metali sa 547,4 miliona KM, električna energija sa 485,1 milion KM sa blažim pomakom od šest procenata, zatim metalne rude i otpaci, željezo i čelik.

Igor Gavran, stručnjak Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je sektor namještaja protekle godine napravio značajan izvozni skok nakon što je ranije trpio posljedice recesije koja je smanjila tražnju, kako na domaćem, tako i na ino-tržištu.

Ocijenio je da su dosadašnji izvozni rezultati industrije namještaja samo mali dio velikog potencijala kojeg ima taj sektor.

"Suštinski BiH i dalje veoma značajno izvozi električnu energiju. To što je pala na ljestvici izvoznih proizvoda nije zbog manjeg obima izvoza, nego zbog pada ugovorene izvozne cijene", ističe Gavran.

Prošlogodišnju generalnu stopu rasta izvoza za oko 28 odsto Gavran objašnjava povratkom na ino-tržišta koja su ranije bila teško pogođena ekonomskom krizom, odnosno značajnijeg oporavka svjetskih kompanija čiji smo dobavljači, pišu Nezavisne novine.

Sa druge strane, ukupna vrijednost uvoza sve robe u BiH u 2010. iznosila je 13,6 milijardi KM, što je deset odsto više nego godinu prije, dok se godišnja pokrivenost uvoza izvozom popela sa 44,8 na 52,1 odsto.

BiH tradicionalno uvozi najviše nafte i naftnih derivata, koji su lani dostigli vrijednost od 1,77 milijardi KM, s tim da se struktura unutar tog odjeljka, zbog zahuktavanja Rafinerije nafte Brod, sve više pozitivno mijenja u korist sirove nafte na uštrb benzina i drugih naftnih prerađevina.

Na drugom mjestu su putnička vozila, kojih smo uvezli u vrijednosti od oko 700 miliona KM, što je za pet procenata manje u odnosu na 2009. godinu. Dalje se redaju električne mašine i aparati sa 547,3 miliona KM, željezo i čelik sa 486,4 miliona KM, oboje sa rastom od oko 25 odsto, dok su se na petu poziciju uz dupli skok uvoza uspeli kameni ugalj, koks i briketi sa 458,8 miliona KM.

Stručnjaci ocjenjuju da trenutno stanje domaće ekonomije ukazuje na to da je dalji dugoročni rast izvoza iz BiH praktično nemoguć bez istovremenog rasta uvoza sirovina i repromaterijala.

Na ljestvici najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera BiH i dalje su naše susjedne zemlje i Njemačka. Tako smo u najjaču evropsku privredu prošle godine plasirali proizvoda u vrijednosti od preko milijardu KM. U stopu je slijedi Hrvatska, a zatim Srbija sa skoro 900 miliona KM, Italija i Slovenija.

Firme i građani u BiH, pak, najviše kupuju proizvode iz Hrvatske, kojih smo lani uvezli u vrijednosti koja premašuje dvije milijarde KM, zatim iz Srbije i Njemačke oko 1,4 milijarde, te Italije i Rusije po 1,2 milijarde KM.