Industrija - Hrvatska

Oko 2,5 milijardi kuna za pomlađivanje flote

Mare Nostrum, udruga poslodavaca brodara u međunarodnoj plovidbi, ujedinjuje desetak hrvatskih brodara. Među članicama su Tankerska, Atlantska, Splitska, Lošinjska, Mediteranska i Uljanik plovidba te Jadroplov, Jadrolinija i Jadranski pomorski servis.

Udruga je osnovana prije dvadesetak godina kao zajednica brodara. Prema riječima Dragutina Pavletića, direktora Uljanik plovidbe i predsjednika Skupštine Mare Nostruma, neki od hrvatskih brodara članova udruge trenutačno su u velikom investicijskom ciklusu koji obuhvaća obnovu flote. Hrvatski su brodari plasirali narudžbe za gradnju brodova vrijednih oko 2,5 milijardi kuna (500 milijuna dolara). Prema Pavletićevim saznanjima, u hrvatskim brodogradilištima sada je osam narudžbi hrvatskih brodara. Uljanik plovidba ima narudžbe za četiri broda u Uljaniku i jedan u 3. maju, Jadroplov je naručio dva u Brodosplitu, a Tankerska ima jednu narudžbu u 3. maju i četiri na Dalekom istoku, gdje šest narudžbi ima i Atlantska plovidba.

Kada je riječ o floti članica Mare Nostruma, Pavletić ističe kako su danas brodovi iz ukupne flote znatno mlađi. Tako Atlantska, Tankerska i Uljanik plovidba imaju vrlo mladu flotu. Prosječna starost flote Uljanik plovidbe je četiri godine, što je raritet i u svjetskim omjerima. Važno je reći, napominje Pavletić, da je pomlađivanje flote omogućeno potporama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje se daju brodarima za gradnju brodova u domaćim brodogradilištima, čime smo usklađeni s pravilima Europske unije.

Udruga Mare Nostrum inače artikulira zajedničke interese brodara prema državi i međunarodnim organizacijama jer je riječ o djelatnosti koja je globalna.

»Kada je riječ o sponi prema državi, tu se ponajprije misli na Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. U ime udruge mogu potvrditi da je to ministarstvo od donošenja Pomorskog zakonika, dakle od 2004. pa sada i s dvjema izmjenama zakona i podzakonskim aktima, stvorilo uvjete kojima je poslovanje hrvatskih brodara izjednačeno prema kolegama u Europi i svijetu«, ističe Pavletić.

Dodaje da su brodari odavno približeni Europi s obzirom na djelatnost koju obavljaju te da su danas uvjeti poslovanja u Hrvatskoj vrlo slični onima u svijetu. Kada se govori o tonnage taxu, koji je jedan od uvjeta Hrvatske za pristupanje EU, on neće znatnije utjecati na poslovanje naših brodara, ističe Pavletić i pritom napominje da Mare Nostrum pozdravlja sve ono čime se izjednačavamo s konkurencijom u svijetu. Podsjeća kako trenutačno hrvatski brodari ne plaćaju porez na dobit u dijelu koji je vezan uz pomorski prijevoz u međunarodnoj plovidbi, što, pak imaju i neke druge države. Ističe kako su zemlje EU-a, da bi privukle brodare iz 'off shore' zona, krenule s akcijom 'tonnage taxa', čime su odlučile stvoriti uvjete kao da se plovi pod nekom drugom zastavom, primjerice liberijskom ili bahamskom, a Hrvatska je na putu da to postigne.

Kada se, pak, govori o pomorskom prometu, danas je standard pomorstva vrlo rigorozan, pa je uz avioindustriju, pomorstvo u vrhu djelatnosti koje se nadziru svakodnevno. Pravila upravljanja brodovima vrlo su stroga, naročito kod brodova koji prevoze kemikalije, među kojima ima i hrvatskih. U tom kontekstu Pavletić podsjeća da je podignut i standard hrvatske zastave koja se danas nalazi na bijeloj listi Pariškog memoranduma, a svojedobno je prijetila opasnost da dođe na crnu listu, što bi značilo da bi se svaki hrvatski brod koji bi došao u neku luku striktno i dodatno pregledavao, što bi stvaralo probleme u operiranju broda.

Kriza je brodare zahvatila 2008. godine ponajprije u prijevozu suhih tereta, te su svi oni koji su radili samo u tom sektoru odmah osjetili posljedice krize, ističe Pavletić. »Primjerice, 2008. godine najveći brodovi od oko 200.000 tona nosivosti ostvarivali su dnevnu vozarinu od 200.000 dolara, da bi u jednom trenutku dnevna vozarina pala na oko 4000 dolara«, navodi. Dodaje kako se prijevoz rasutih tereta ipak oporavljao cijelu 2009., ali neravnomjerno, pa je bilo uspona i padova.

Kriza u prijevozu tekućih tereta počela je sredinom 2009., te se to tržište počelo oporavljati tek početkom ove godine.

»Prošla je godina za većinu domaćih brodara bila godina oporavka, no isto tako i godina bez nekih spektakularnih rezultata u kojima su neki ipak iskazali dobit, dok su neki imali gubitak u poslovanju, ali iskazan zbog usklađivanja, a ne operativnih gubitaka. Prošlu bi se godinu moglo okarakterizirati i kao godinu bez nekih velikih krahova«, ističe Pavletić i napominje da 2011. neće biti godina velikih preokreta, no treći kvartal trebao bi donijeti izlazak iz krize u svim sektorima.

Na nisku razinu vozarina u oba segmenta pomorskog prijevoza sigurno utječe vrlo visok broj brodova naručenih u svjetskim brodogradilištima, unatoč činjenici da se u posljednje dvije godine isporučuje tek oko 50 posto ugovorenoga. Tržište prijevoza tekućih tereta počelo se dizati, a ima naznaka da će doći i do oporavka u segmentu rasutih tereta, ponajprije s brodovima srednje tonaže. Stvarno usklađenje ponude i potražnje u pomorskom će prometu nastupiti od 2012. godine.

Pavletić dodaje da članice Mare Nostruma najviše raspolažu brodovima za prijevoz rasutih tereta. Osim Tankerske plovidbe, koja ima 20 brodova od kojih je pola namijenjeno takvom prijevozu, a pola su tankeri, Uljanik plovidba (s ukupno osam brodova) ima pet tankera za prijevoz naftnih produkata i kemikalija te tri broda za prijevoz rasutih tereta. Atlantska plovidba s flotom od 19 brodova raspolaže, pak, s najviše plovila za prijevoz rasutih tereta. I Lošinjska plovidba ima brodove za prijevoz rasutih tereta, a Jadroplov je za njih specijaliziran. Splitska plovidba raspolaže s brodovima za prijevoz rasutih tereta uključujući cement, Mediteranska je specijalizirana za prijevoz brodom hladnjačom, a Jadranski pomorski servis te Brodospas pretežito imaju remorkere i opskrbljivače platformi.

Domaćim brodarima treba dodati specijalizirane putničke prijevoznike - Jadroliniju s više od 50 brodova (putničkih i trajekata) i Rapsku plovidbu s pet trajekata.