Počinje izgradnja zone za gospodarenje otpadom vrijedne 49,3 milijuna kuna

Bez autora
May 30 2011

U Primorsko-goranskoj županiji (PGŽ) počinje izgradnja centralne zone za gospodarenje otpadom vrijedne 49,3 milijuna kuna. Ugovorom o zajedničkom financiranju projekta izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom "Marišćina" se osiguravaju nacionalna sredstva za izgradnju odlagališta, radne zone i postrojenja za mehaničko-biološku obradu u ukupnom iznosu od 27 milijuna, dok Europska unija u tome sudjeluje s 22,3 milijuna eura. U ponedjeljak su ugovor u nazočnosti predsjednice hrvatske Vlade Jadranke Kosor u Rijeci potpisali ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Zlatko Ivaniš, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel, i direktor i Ekoplusa d.o.o. Rijeka Dušan Šćulac.

Počinje izgradnja zone za gospodarenje otpadom vrijedne 49,3 milijuna kunaU Primorsko-goranskoj županiji (PGŽ) počinje izgradnja centralne zone za gospodarenje otpadom vrijedne 49,3 milijuna kuna.

Ugovor o zajedničkom financiranju projekta izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom "Marišćina" kojim se osiguravaju nacionalna sredstva za izgradnju odlagališta, radne zone i postrojenja za mehaničko-biološku obradu u ukupnom iznosu od 27 milijuna, dok Europska unija u tome sudjeluje s 22,3 milijuna eura, u ponedjeljak su u nazočnosti predsjednice hrvatske Vlade Jadranke Kosor u Rijeci potpisali ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Zlatko Ivaniš, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel, i direktor i Ekoplusa d.o.o. Rijeka Dušan Šćulac.

»Posebno mi je drago što uz ovaj danas potpisujemo i Ugovor o zajedničkom financiranju projekta Županijskog centra za gospodarenje otpadom „Kaštijun“ u Istarskoj županiji koji se provodi u okviru pretpristupnog programa IPA, a što smo i najavili za drugi kvartal ove godine, dakle u roku. Za ova dva važna projekta i županijsku zonu za gospodarenje otpadom u Šibensko- kninskoj županiji Europska komisija imala je razumijevanja i svi su prihvaćeni za sufinanciranje, što nam predstavlja značajnu potporu. Time nam se ujedno šalje poruka da trebamo raditi zajedno i zajednički osmišljavati i realizirati projekte«, izjavila je premijerka Kosor naglasivši da je država od 299 odlagališta do sada ukupno sanirala 97, za što je izdvojeno milijardu i pol kuna.

Direktor Ekoplusa Dušan Šćulac podsjetio je da pripreme za ovaj projekt traju već deset godine, iznoseći podatak da se CZGO Marišćina gradi za više od 300.000 stanovnika, odnosno 14 gradova i 22 općine Primorsko- goranske županije koje dnevno proizvode 200 tona otpada, od čega se manje od 10% reciklira. Nova zona nalazi se na području Općine Viškovo u blizini Rijeke na 44 hektara, a u prvoj fazi bit će izgrađeno pola tog prostora, za što je 80% bespovratnih sredstava osigurano u IPA fondu Europske unije. Uspostavljanje novog integriranog sustava gospodarenja otpadom u PGŽ-u obuhvaća Marišćinu i pet pretovarnih stanica na dosadašnjim odlagalištima na Krku, Cresu i Rabu, te u Novom Vinodolskom i Delnicama, kao i sanaciju svih postojećih odlagališta.

Međunarodni natječaj za odabir glavnog izvođača na izgradnji ove zone raspisan je 20. travnja ove godine, potpisivanje se očekuje krajem 2011., a završetak radova u prvom kvartalu 2014. godine. Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel izrazio je zadovoljstvo suradnjom svih aktera u ovom procesu i hrvatskoj Vladi, dodavši da će se iz gradske blagajne u realizaciju ovog projekta utrošiti ukupno 130 milijuna kuna. Ujedno je najavio zatvaranje deponija Viševac koji lokalnim vlastima duže vrijeme zadaje glavobolje, a to se može očekivati ove godine. Ovo je primjer kako se treba raditi, dodao je župan Zlatko Komadina, naglasivši da će se izgradnjom ove zone eliminirati najmanje 30 divljih odlagališta komunalnog otpada.

Na području PGŽ-a trenutačno ima 106 divljih odlagališta koja zauzimaju 33.000 m3, od čega Primorje 58, Gorski kotar 42, a otoci 6. Otpad se prije odlaganja ne obrađuje, otpadne vode prodiranjem u tlo zagađuju podzemne, nastali plinovi nekontrolirano se otpuštaju u zrak, vjetar raznosi prašinu, otpad i neugodne mirise, a otpad je podložan zapaljenju. Svi ti problemi nestat će izgradnjom CZGO Marišćina.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik