Pomoć Federalne vlade: Krivaja 1884 izvukla iz budžeta 34 miliona KM

Bez autora
Dec 26 2010

Kada je u septembru 2008. godine između Federalne vlade i zavidovićkog Ferimpexa, vlasnika braće Mujanović, Ibrahima, Ferida i Ismeta, potpisan ugovor o formiranju Krivaje 1884, ni najcrnji scenarij nije predvidio da će se u tu privatiziranu kompaniju naknadno uložiti desetine miliona maraka poreznih obveznika. Prema posljednjim izmjenama odluke o utrošku iz tekućih grantova Ministarstva industrije FBiH, suma za konsolidaciju zavidovićke firme u ovoj godini ponovo je uvećana, i to s prvobitno planirana dva miliona na 5,1 milion maraka! To znači da će porezni obveznici u kompaniju koja je u 70-postotnom vlasništvu Mujanovića, upumpati ukupno nevjerovatna 34 miliona maraka, od čega se iz federalne kase već usmjerilo ili će tek biti usmjereno oko 22 miliona KM, a iz budžeta Zeničko-dobojskog kantona skoro 12 miliona maraka.

Pomoć Federalne vlade: Krivaja 1884 izvukla iz budžeta 34 miliona KMKada je u septembru 2008. godine između Federalne vlade i zavidovićkog Ferimpexa, vlasnika braće Mujanović, Ibrahima, Ferida i Ismeta, potpisan ugovor o formiranju Krivaje 1884, ni najcrnji scenarij nije predvidio da će se u tu privatiziranu kompaniju naknadno uložiti desetine miliona maraka poreznih obveznika.

Budžet ZDK

Prema posljednjim izmjenama odluke o utrošku iz tekućih grantova Ministarstva industrije FBiH, suma za konsolidaciju zavidovićke firme u ovoj godini ponovo je uvećana, i to s prvobitno planirana dva miliona na 5,1 milion maraka!

To znači da će porezni obveznici u kompaniju koja je u 70-postotnom vlasništvu Mujanovića, upumpati ukupno nevjerovatna 34 miliona maraka, od čega se iz federalne kase već usmjerilo ili će tek biti usmjereno oko 22 miliona KM, a iz budžeta Zeničko-dobojskog kantona skoro 12 miliona maraka.

Nezabilježen slučaj

Braća Mujanović kupila su nekadašnju Krivaju za deset miliona KM, dok je država unijela imovinu procijenjenu na samo 4,2 miliona maraka. Novac iz budžeta koristi se za saniranje milionskih dugova prema Fondu PIO, potom za neisplaćene plaće, za sufinansiranje nabavke drveta, i to za čak 25 posto povoljnije od ostalih firmi koje se bave ovom djelatnošću.

Ovakva nezabilježena privatizacija državnog kapitala, čak i za BiH, odavno je otvorila pitanje zašto je Krivaja promijenila vlasnika ako se i dalje iz budžeta daju milioni maraka za njeno poslovanje.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik