Industrija - Bosna i Hercegovina

Prostora za deponovanje u BiH je sve manje: Otpad nije smeće, to je resurs

Upravljanje

- Kada govorimo o upravljanju otpadom, Bosna i Hercegovina je trenutno u velikom zaostatku kada je u pitanju odvojeno prikupljanje i iskorištavanje otpada kao resursa, te ovom konferencijom želimo pomoći privrednicima i komunalnim preduzećima da se uvežu i zajednički pokušaju unaprijediti cjelokupni sistem upravljanja otpadom. S jedne strane postoje problemi, ali sa druge imamo veliku priliku za razvoj i unapređenje u iskorištavanju otpada, kazala je za Oslobođenje Sendžana Muslić iz Privredne komore FBiH.

Prema njenim riječima, konferencija će na jednom mjestu okupiti donosioce odluka na svim nivoima, stručnjake, poduzetnike, finansijere, javna komunalna preduzeća, predstavnike nevladinog sektora i medija. Odnosno biće uključeni svi oni koji učestvuju u sistemu upravljanja otpadom i koji razmjenom znanja i iskustava omogućavaju bolje upravljanje otpadom u FBiH.

Dodala je kako organizatori očekuju da se učesnici uvežu i razmijene informacije s ciljem unapređenja poslovanja u ovoj oblasti.

- Za smanjenje otpada, prije svega, treba raditi na odvojenom prikupljanju otpada iz domaćinstava, kao i iz privrednih subjekata, da bi se dobila kvalitetna sirovina koja bi se mogla kvalitetno koristiti. Cementare su zainteresovane za proizvodnju RDF-a, tzv. goriva iz otpada, a postoji i velika mogućnost za kompostiranje biootpada. Ove tehnologije bi smanjile količine otpada skoro do 90 posto. U mnogim zemljama transformacija komunalnog organskog otpada/anaerobna digestija posljednjih godina postala je sve popularnija kao održiva tehnologija koja proizvodi zelenu energiju, naglasila je Muslić.

Istakla je i kako u našoj zemlji recikliranje nije na nivou na kojem bi trebalo biti.

- Recikliranje se veoma slabo koristi, te svjedočimo brojnim problemima na deponijama otpada. Naime, prostora za deponovanje u BiH je sve manje, a svjedočimo i nepravilnom odlaganju otpada te imamo dosta divljih deponija, ali i veliki broj otpada u našim rijekama koje, nažalost, često izgledaju kao deponije smeća. Mogućnosti su ogromne za napredak u ovoj oblasti, samo se trebamo pokrenuti, kazala je Muslić.

Dodala je kako je cirkularna ekonomija u svijetu već odavno poznata i primijenjena.

- Ustvari, osnovna poenta cirkularne ekonomije jeste da otpad nije smeće, već resurs kojim se zamjenjuju prirodni resursi i štede energija i voda. Mi pogrešno posmatramo predmete koje trebamo odbaciti. U našim glavama mi vidimo smeće, ali kada se otpad odvojeno sakupi po vrstama, postaje kvalitetan resurs. Na primjer, reciklažom jedne tone starog papira štede se 24 stabla drveta, 26 tona vode, a sačuvaju se 3 m3 deponijskog prostora ili reciklaža 1 tone plastike štedi 450 litara nafte itd. Brojni su primjeri ušteda korištenjem otpada kao resursa i zainteresiranost privrede je u tom segmentu izuzetno velika, istakla je ona.

Zero waste

Kazala je i da građani trebaju biti svjesni da pravilnim odlaganjem otpada pomažu svima, prije svega da se ne gomila smeće po deponijama jer prostora za deponije više nema.

- S druge strane, kada pravilno odložimo otpad, pomažemo ekonomiji da se sav otpad pretvori u resurs, odnosno sekundarnu sirovinu od koje na kraju svi imamo koristi. Sigurno je da većina građana želi da ima čistu okolinu i zdrav okoliš, ali to ovisi o svima nama kao pojedincima kako ćemo se ponašati i kako ćemo upravljati sopstvenim smećem. Također, građani trebaju znati da u Evropi već imamo nekoliko zemalja koje su postigle tzv. zero waste, odnosno nula otpada. To znači da su sav otpad pretvorili u resurs i deponije im uopšte ne trebaju. To treba biti cilj kojem svi stremimo, poručila je Muslić.