Industrija - Crna Gora

Stečaj-obnova ili umiranje?

U Vladi kažu da postoje uslovi za raskid kupoprodajnog ugovora sa holandskim vlasnikom Željezare, ali veliku prepreku za realizaciju tog postupka predstavlja komplikovana arbitraža koja bi uslijedila.

- Za vrijeme trajanja, po pravilu dugog arbitražnog postupka, fabrika ne bi radila i ne bi bilo zarada. Na taj način bi Željezara bila dovedena u još teži položaj od onog u kojem se sada nalazi, tvrdi sagovornik Portala Analitika iz Vlade.

U nikšićkoj Željezari, kako sada stvari stoje, realna je opcija uvođenja - programiranog stečaja. Mogućnost uvođenja programiranog stečaja, najprije je nagovijestio predsjednik Sindikata Janko Vučinić, krajem prošlog mjeseca. Logika prvog čovjeka Sindikata je jasna -uvođenje programiranog stečaja od Privrednog suda bio bi siguran put ka raskidu kuporodajnog ugovora sa većinskim vlasnikom kompanije - holandskim Montenegro spešetli stilom (MNSS).

Predstavnici radnika vjeruju da Željezara nema budućnost sa postojećim vlasnikom, jer smatraju da uprava predvođena Majkom Džejkobsonom, nema novca – ali ni volje ni znanja - da održava proizvodnju u Željezari i da redovno isplaćuje zarade.

Novi Zakon o stečaju, po prvi put, predviđa mogućnost da radnici zatraže uvođenje programiranog stečaja ako im poslodavci duguju zarade i doprinose. Radnici Željezare, uprkos najavama, ipak se još nijesu odlučili da sprovedu takav korak jer čekaju uslovnu podršku drugog po veličini akcionara –Vlade Crne Gore.

Programirani stečaj bi podrazumijevao primjenu Socijalnog programa, smanjenje broja radnika i ozdravljenje kompanije kroz stečaj i reorganizaciju.

U Vladi još vagaju: Prema saznanjima Portala Analitika, u Vladi još nijesu odlučili šta da rade, kako da pristupe rješavanju komplikovanog slučaja Željezare.

Uvođenje programiranog stečaja, odnosno stečaja kroz prodaju pravnog lica, svakako je jedna od najvjerovatnijih opcija. Druga mogućnost je raskid kuporodajnog ugovora jer su stekli neophodni uslovi: vlasnik Željezare nije isplatio četiri zarade niti je deponovao dvadeset miliona eura za investicije kako je bilo predviđeno po slovu Kupoprodajnog ugovora.

Međutim, u Vladi, trenutno su skloniji trećoj opciji - davanju dodatnog vremena holandskom vlasniku. MNSS u kontaktima sa predstavnicima Vlade uvjerava izvršnu vlast da su ba tragu da nađu investitora zainteresovanog za dodatna ulaganja u Željezaru.

Na drugoj strani, u Vladi Crne Gore, ističu da postoje uslovi za raskid kupoprodajnog ugovora, ali je problem komplikovana arbitraža koja bi uslijedila.

- Za vrijeme trajanja, po pravilu dugog arbitražnog postupka, fabrika ne bi radila i ne bi bilo zarada. Na taj način bi Željezara bila dovedena u još teži položaj od onog u kojem se sada nalazi. Izgubilo bi se tržište, i to bi, možda, bio kraj nikšićke fabrike... Nije problem raskinuti ugovor, već doći do vlasništva nad akcijama, jer Centralnoj depozitarnoj agenciji za to treba sudska odluka, rečeno je u Vladi redakciji Portala Analitika.

Drugi – ali ne i manji - problem je što su inostrane arbitraže (Frankfurt i London) po pravilu puno naklonjenije investitorima - nego državama.

- Zbog toga je uvođenje programiranog stečaja, ako se zadrži postojeće stanje, realna opcija, tvrdi sagovornik Portala Analitika iz Vlade, dodajući da turska kompanija CVS Makine nije zainteresovana za ulazak u vlasničku strukturu Željezare, već su bili zainteresovani da upravljaju kompanijom, što nije bilo prihvatljivo, niti ej bio predmet pregovora.

Krajem prošle godine Vlada je poslala pismo vlasniku Željezare, opominjući ih da kasne sa ispunjavanjem ugovorenih obaveza, uz isticanje da nije deponovano obećanih 20 miliona za investicije i da, makar do tada, nijesu isplaćene dvije plate. U međuvremenu, dugovi prema radnicima su porasli na četiri neisplaćene zarade.

Željezara u nikad težoj situaciji: Da vremena za čekanje više nema- svjedoče katastrofalni rezulatati poslovanja nikšičke kompanije

Željezara je poslovnu 2010. godinu završila je sa rekordnim gubitkom od 32,1 milion eura, što je 15,6 odsto gori rezultat nego godinu ranije. Podsjećanja radi, u poslovnoj 2009. nikšićka kompanija ostvarila je minus od 27,08 miliona eura. Rezultati poslhjednje dvije godine ukazuju da je pred željezarcima teška, neizvjesa i po sudbinu kolektiva vjerovatno i odlučujuća godina.

Kompanijom već tri godine gazduje holandska firma MNSS B.V. vlasnik 44,46 odsto akcija, dok je država, od prošle godine, drugi po veličini vlasnik sa 24 odsto akcija.

Vlada pomogla Željezaru sa 26 miliona eura garancija: Vlada je tokom upravljanja MNSS-a Željezarom, pomogla kompaniju sa 26 miliona eura garancija. Dodjeljivanje pomoći od Vlade je motivisano značajem koje Željezara ima u ekonomskom sistemu Crne Gore jer je ta kompanija svojevremeno punila budžet sa jedan odsto prihoda.

Ipak, MNSS se nije pokazao kao pouzdan partner i zbog toga Vlada Crne Gore mora snositi odgovornost: izvor strateškog partnera očito je bio loš potez.

Agonija nikšiće kompanije traje čitavu deceniju: osim lošeg strateškog partnera, željezarci moraju i sebi i drugima priznati da rade prema zastareloj tehnologiji proizvodnje čelika; da je poseban balast za poslovanje veliki broj zaposlenih bez ekonomskog opravdanja...

Zbog toga je krajnje vrijeme da se preduzmu konkretni koraci kako bi se – dok još postoje i teoretske šanse – pokušala spasiti nikšićka kompanija. Na osnovu svega do sada preduzetog, analiza postojećeg stanja, programirani stečaj se pojavljuje kao jedna od opcija najrealnijih opcija...Samo, pitanje je: da li bi to bio pokušaj obnove ili lagano umiranje Željezare?