Tečaj i visoki troškovi glavne prepreke razvoju drvne industrije

Bez autora
Oct 18 2010

Iako je prvi put nakon 20 godina izvoz namještaja iz Hrvatske bio veći od njegova uvoza, a ukupni izvoz domaće drvne industrije u prvih osam mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2009. godine povećan za 10 posto, uz istodobno smanjenje uvoza za 20 posto, još uvijek je domaći izvoz manji za 15 posto od onoga u 2008. godini kada je iznosio više od milijardu dolara. Osim toga, to je još daleko od potencijala domaće industrije jer s 48 posto teritorija pod šumama Hrvatska ima komparativne prednosti za razvoj drvne industrije. Glavna su ograničenja povećanja konkurentnosti veliki inputi te tečajna politika. Dosadašnja je ekonomska politika za domaću drvnu industriju bila uglavnom defenzivna. Za revitalizaciju sektora, nužne su žurne mjere od poticanja izvoza, smanjenja poreza i doprinosa na plaće, smanjenja nameta javnih poduzeća, ali i lokalne uprave, cijene energenata, izmjene tarifnog sustava.

Tečaj i visoki troškovi glavne prepreke razvoju drvne industrijeIako je prvi put nakon 20 godina izvoz namještaja iz Hrvatske bio veći od njegova uvoza, a ukupni izvoz domaće drvne industrije u prvih osam mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2009. godine povećan za 10 posto, uz istodobno smanjenje uvoza za 20 posto, još uvijek je domaći izvoz manji za 15 posto od onoga u 2008. godini kada je iznosio više od milijardu dolara.

Osim toga, upozorava direktor najstarije drvoprerađivačke industrije u ovom dijelu Europe - Slavonije drvne industrije (Slavonija DI) Petar Uzun, to je još daleko od potencijala domaće industrije jer s 48 posto teritorija pod šumama Hrvatska ima komparativne prednosti za razvoj drvne industrije. Glavna su ograničenja povećanja konkurentnosti veliki inputi te tečajna politika.

»Dosadašnja je ekonomska politika za domaću drvnu industriju bila uglavnom defenzivna. Za revitalizaciju sektora, pa tako i Slavonije DI, nužne su žurne mjere od poticanja izvoza, smanjenja poreza i doprinosa na plaće, smanjenja nameta javnih poduzeća, ali i lokalne uprave, cijene energenata, izmjene tarifnog sustava«, kaže Uzun, dodajući da bi se cijena energije trebala usporediti sa zemljama u okruženju, kao i rješavanje tečaja jer su neke zemlje okruženja korigirale svoje valute i na taj način znatno podigle konkurentnost svojim izvoznicima.

»Drvna industrija ima dvostruko više zaposlenih od brodogradnje, a usprkos tome brodogradnja ostvaruje subvencije. Slavonija DI, koja ove godine obilježava 120. obljetnicu postojanja, do dana današnjeg nije dobila niti lipe poticajnih sredstava, iako je naš izvoz 2009. godine bio devet milijuna eura«, kaže direktor tvrtke koja zapošljava 400 radnika u četiri tvornice.

Naime, potkraj 2008. godine u Slavoniji DI je bilo 550 zaposlenih, a zbog recesije, smanjenja proizvodnje te neprodužavanja ugovora na određeno broj radnika je smanjen za 150. I dok se proizvodnja namještaja održava tek zbog duge tradicije, po proizvodnji spojenog i rezanog furnira Slavonija DI je lider u Europi, a uz furnir jak izvozni adut je i masivni klasični parket. »Izvozimo u sve zemlje svijeta, od Europe do Japana. Izravan je izvoz 70 posto, a prodajom kupcima koji su također u funkciji izvoza udio izvezenog se povećava na 90 posto«, ističe Vjesnikov sugovornik, dodajući da ove godine očekuju izvoz od gotovo 10 milijuna eura.

Govoreći o proizvodnji namještaja, Uzun podsjeća da Hrvatska godišnje uveze namještaja u vrijednosti 500 milijuna dolara, od čega je velik dio sumnjive i upitne kvalitete, pun zabranjenih i štetnih komponenti. »Stoga tražimo pooštravanje mjera nadzora nadležnih inspekcija nad prometom roba, čime će biti izjednačeni svi sudionici na tržištu te eliminirano sivo tržište namještaja, a ima ga oko 40 posto«, kaže Uzun, dodajući da je namještaj hrvatske drvne industrije puno kvalitetniji i zdraviji.

U Slavoniji DI planiraju i proizvodnju električne energije iz biomase, odnosno drvnog otpada te sirovine iz kruga od 70 kilometara od Slavonskog Broda. Kapacitet postrojenja za koje se ovih dana očekuje lokacijska dozvola bit će 4 MW, a investicija 'teška' oko 15 milijuna eura.

»Budući da se o poticanju govori samo deklarativno, a u praksi su kamate gotovo izjednačene s redovnim kamatama, vjerojatno ćemo tu investiciju realizirati u suradnji s europskim kompanijama koje bi u tom slučaju bile većinski vlasnici (51 posto) postrojenja«, ističe Vjesnikov sugovornik.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik