Industrija - Hrvatska

Tvornice i industrija rastu u riječnim lukama

Nedavnom odlukom ministra mora, prometa i infrastrukture propisana je prva klasa plovnosti rijeke Save sve do Brežica, a to znači da se tom odlukom ne zaustavlja plovidba tom rijekom u Sisku nego se osigurava mogućnost izrade projekta plovnosti do granice sa Slovenijom, kaže Janko Brnardić, ravnatelj Uprave unutarnje plovidbe u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

»Hrvatska je bila lider u stvaranju inicijative rehabilitiranja i dovođenja do plovnosti Save na onu razinu koju smo imali do devedesetih, a u tom je procesu pomogla i Međunarodna komisija za sliv rijeke Save«, kaže Brnardić. Dodaje da je Hrvatska i nositelj projekta rehabilitacije te rijeke sve do Siska i prema međunarodnim institucijama.

Kada se govori o rehabilitaciji, onda se misli na dovođenje Save u četvrtu klasu plovnosti, što je minimalno da bi zadovoljila međunarodni karakter plovnog puta. Ona je danas nema, odnosno u određenim dijelovima ima tu kategoriju, ali je uglavnom treće klase.

»Postoje problemi u održavanja plovnosti i treće klase zbog nekontrolirane eksploatacije. Hrvatska je praktički zabranila mogućnost izdavanja koncesija na eksploataciju, osim za održavanje plovnosti«, ističe Brnardić. Napominje da je projekt rehabilitacije Save u završnoj fazi i izrada glavnog projekta je kandidirana za europski fond IPA. Do jeseni bi se mogao potpisati ugovor za izradu glavnog projekta koji se kasnije kandidira za izvođenje u strukturne fondove EU-a.

»Iz Uprave za unutarnju plovidbu Ministarstva kandidirano je mnogo projekata za IPA-u, no test-projekt je Sava i ako se uspije do jeseni potpisati ugovor za izradu glavnog projekta, osigurali smo ih praktički još osam vezanih uz infrastrukturu luka«, kaže Brnardić.

Nakon osamostaljenja Hrvatska je zatekla loše stanje u riječnim lukama. Takvo je stanje predstavljeno Europskoj komisiji, koja je potom prihvatila razvojne projekte. Svi koji su sada u fazi projektiranja i čije se financiranje omogućava putem europskih pretpristupnih fondova, u izvedbenoj fazi financirat će se kroz strukturne fondove. Za fondove su time nominirane četiri luke, a među njima je i Nova luka Vukovar istok. Što se tiče Luke Osijek, ona u IPA-i ima dio za rekonstrukciju južne obale i nove prometne infrastrukture. No s obzirom na to da je ostao dio sredstava, na raspolaganju su i sredstva za gradnju terminala za rasute terete u toj luci.

»U hrvatskim riječnim lukama planiramo i razvoj industrije pa se do početka jeseni očekuje građevinska dozvola za novu tvornicu bioetanola unutar lučkog područja luke Osijek«, ističe Brnardić. Drugim riječima, luke na unutarnjim plovnim putovima imaju puno veći teritorij nego pomorske luke i namjera je, kao što je i praksa EU-a, da se u njima smjesti industrijska djelatnost. U Luci Slavonski Brod već postoje dva koncesionara koji žele graditi objekte, a nadamo se da će se to i ostvariti jer smo potpisali određene predugovore, kaže Brnardić. HŽ Cargo je jedan od većih koncesionara u toj luci, a grade se i pretovarni kapaciteti za opasne terete. Tu treba reći, dodaje, da postoji interes za gradnju tvornice bioetanola u Slavonskom Brodu.

Ističe i da je Luka Sisak danas potpuno privatizirana, no njezin vlasnik dosad nije uložio neki poseban napor za dobivanje tereta. Od kada je američka investicija došla u Željezaru, prvi teret tvornice koja ima u Sisku čeličanu krenuo je riječnim putem prema Dunavu. Nadalje, očekuje se i razvoj tvornice za izradu betonskih elemenata, a riječ je o austrijskoj kompaniji koja će većinu materijala voziti riječnim putem. Udruge zelenih često su govorile da hrvatska kanalizira rijeku Savu. No tu treba posebno istaknuti da su se poštivali svi elementi zaštite okoliša i rijeka Sava ostaje u svom prirodnom toku. Brnardić kaže kako je potrebno reći i da je projekt rehabilitacije Save napravljen tako da je uspio zadovoljiti sve želje, osim onih koji kažu da se u prirodi ništa ne smije dirati.

Do ulaska Hrvatske u EU mogla bi se dobiti građevinska dozvola za Savu, što je uvjet za pristup strukturnim fondovima, a prema srednjoročnom planovima, projekt za tu rijeku trebao bi se završiti do 2018. Time bi završila kompletna regulacija Save na četvrtu klasu plovnosti do Siska. U prijevodu, 300 dana u godini jamčila bi se dubina od 250 centimetara, što odgovara četvrtoj klasi.

Inače, Hrvatska sudjeluje u svim europskim programima i projektima koji se odnose na plovidbu, a tome treba dodati i da je država većinski vlasnik Centra za razvoj unutarnje plovidbe (CRUP) koji je od osnivanja do danas postigao vrhunske rezultate u Europi u razvoju softvera i hardvera za sigurnost unutarnje plovidbe.

Ne treba zaboraviti da je u pregovorima Europska komisija posebno pohvalila područje plovidbe, jer su se pregovori u tom dijelu zaokružili bez ijedne primjedbe, zaključuje Brnardić.