Uspješan novi start Miljevine

Bez autora
Dec 12 2010

Novi rudnik mrkog uglja Miljevina, koji je prije četiri mjeseca za šest miliona KM kupilo fočansko preduzeće "Pavgord", nedavno je uspješno startovalo s proizvodnjom, a već do kraja godine bi trebalo da isporuči 20.000 tona uglja. Novi vlasnik miljevinskog rudnika je za sada zaposlio 35 radnika i uspješno se vratio na svoja stara tržišta gornjodrinskog i sarajevskog regiona. Firma "Pavgord" se kupovinom Rudnika Miljevina obavezala da će u trogodišnjem periodu u rudnik investirati deset miliona KM, zaposliti 100 radnika i dovesti proizvodnju na nivo do 100.000 tona uglja. Na početku rada u rudniku morali su da saniraju klizište i ispumpaju velike količine vode, koja se u protekle četiri godine nefunkcionisanja rudnika nagomilala na površinskom kopu. Tek nakon toga moglo bi se pristupiti eksploataciji uglja. Koncesionim ugovorom obavezani su se da nakon što nivo proizvodnje u ovoj godini dovedemo na 20.000 tona, već na kraju naredne godine ostvare proizvodnju od 60.000 tona.

Uspješan novi start MiljevineNovi rudnik mrkog uglja Miljevina, koji je prije četiri mjeseca za šest miliona KM kupilo fočansko preduzeće "Pavgord", nedavno je uspješno startovalo s proizvodnjom, a već do kraja godine bi trebalo da isporuči 20.000 tona uglja.

Novi vlasnik miljevinskog rudnika je za sada zaposlio 35 radnika i uspješno se vratio na svoja stara tržišta gornjodrinskog i sarajevskog regiona.

Firma "Pavgord" se kupovinom Rudnika Miljevina obavezala da će u trogodišnjem periodu u rudnik investirati deset miliona KM, zaposliti 100 radnika i dovesti proizvodnju na nivo do 100.000 tona uglja.

Janja Mastilo, direktor Novog rudnika mrkog uglja Miljevina, rekla je da su na početku rada u rudniku morali da saniraju klizište i ispumpaju velike količine vode, koja se u protekle četiri godine nefunkcionisanja rudnika nagomilala na površinskom kopu.

Prema njenim riječima, tek nakon toga moglo se pristupiti eksploataciji uglja.

"Mi smo koncesionim ugovorom obavezani da nakon što nivo proizvodnje u ovoj godini dovedemo na 20.000 tona, već na kraju naredne godine ostvarimo proizvodnju od 60.000 tona", navodi Mastilova.

Kako kaže, podizanje proizvodnje će pratiti i zapošljavanje novih radnika, čiji bi broj za dvije godine trebalo da iznosi oko 200.

Mastilova je objasnila da se u rudniku trenutno radi na osposobljavanju procesa separacije, koji je neophodan za uspješan nastavak proizvodnje, te da je rudnik uspješno prodao i oko 30.000 tona sitnog uglja sa depoa kragujevačkoj toplani.

Borislav Adamović, pomoćnik ministra industrije, energetike i razvoja RS, ocjenjuje da je prodaja Miljevine jedan veoma dobra primjer privatizacije, a pokretanje proizvodnje u ovom rudniku je od velikog značaja za ovo preduzeće, koje četiri godine nije radilo.

Prema njegovim riječima, fočanski "Pavgor" za sada uredno izvršava obaveze iz ugovora.

Rudnik mrkog uglja Miljevina počeo je s radom prije 63 godine i zapošljavao je više stotina radnika gornjodrinske regije. Najveći proizvodni uspjeh zabilježio je 1987. godine, kada je iz njegovih kopova izvučeno 300.000 tona uglja.

Tadašnje tržište miljevinskog rudnika najvećim dijelom bilo je orijentisano na kombinate, među kojima su najvažniji bili fočanski "Maglić", "Azot" iz Vitkovića, maglajski "Natron" i "Viskoza" iz Loznice.

Miljevinski rudnik je prije četiri godine otišao u stečaj, a dvije godine od otvaranja stečajnog postupka kupuje ga Vlada RS za osam miliona KM.

Nakon toga Vlada RS je u naredne dvije godine tražila strateškog partnera za ovaj rudnik, a prije četiri mjeseca ga je prodala fočanskom preduzeću "Pavgord", čija je osnovna djelatnost trgovina, prevoz, izgradnja građevinskih objekata i održavanje puteva. Ta kompanija se prema svojim finansijskim izvještajima pokazala sposobnom da se njihova ponuda za Miljevinu shvati ozbiljno.

Iskustva u okruženju

Vlade Srbije i Hrvatske redovno emituju trezorske zapise na mjesečnom, kvartalnom, polugodišnjem i godišnjem nivou, za čiju kupovinu postoji značajan interes investitora.

Finansijski stručnjaci kažu da je na tim tržištima potražnja banaka za trezorskim zapisima često veća od ponude. Trezorski zapisi smatraju se niskorizičnim ulaganjem zbog čega nose relativno niske stope prinosa za investitore.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik