Postojeća knjiga narudžbi najvećega domaćeg brodogradilišta, “Brodosplita”, trenutačno je potpuno prazna. Prije dva dana s prvog je navoza brodogradilišta porinut posljednji brod iz knjige narudžbi. Riječ je o novogradnji 465 za švedskog brodara “Stenu”, a na škverskoj opremnoj obali u tijeku su radovi na putničkom ro-paxu za francuskog brodara CMN, te brodu za prijevoz svježeg narančina soka za švicarskog naručitelja. Ukupno, tri broda u škverskom bazenu. Više od 500 radnika do sredine veljače bit će na godišnjem odmoru, bilo da je riječ o korištenju ovogodišnjega ili lanjskog odmora. Preostali dio proizvodnih radnika, njih oko 1300, radi na trima novogradnjama. Splitsko brodogradilište suočava se s višestrukim izazovima, a to su neizvjesnost privatizacije i početka restrukturiranja, administrativna zabrana ugovaranja novih brodova, te iščekivanje zelenog svjetla za program restrukturiranja, koje bi Bruxelles, nadaju se brodograditelji, trebao dati do sredine veljače.
Postojeća knjiga narudžbi najvećega domaćeg brodogradilišta, “Brodosplita”, trenutačno je potpuno prazna. Prije dva dana s prvog je navoza brodogradilišta porinut posljednji brod iz knjige narudžbi.
Riječ je o novogradnji 465 za švedskog brodara “Stenu”, a na škverskoj opremnoj obali u tijeku su radovi na putničkom ro-paxu za francuskog brodara CMN, te brodu za prijevoz svježeg narančina soka za švicarskog naručitelja. Ukupno, tri broda u škverskom bazenu.
Više od 500 radnika do sredine veljače bit će na godišnjem odmoru, bilo da je riječ o korištenju ovogodišnjega ili lanjskog odmora. Preostali dio proizvodnih radnika, njih oko 1300, radi na trima novogradnjama.
Globalna kriza
Splitsko brodogradilište suočava se s višestrukim izazovima, a to su neizvjesnost privatizacije i početka restrukturiranja, administrativna zabrana ugovaranja novih brodova, te iščekivanje zelenog svjetla za program restrukturiranja, koje bi Bruxelles, nadaju se brodograditelji, trebao dati do sredine veljače.
Konačno, škverani dijele i krizu na svjetskom tržištu brodarstva u kojem i tehnološki naprednija i poznatija brodogradilišta, poput talijanskog “Fincantierija” ili njemačkog “Blohm und Vossa”, odnedavno u arapskom vlasništvu, teškom mukom izlaze iz bezdana nedostatka novih narudžbi.
U cijeloj je Europi, prema najnovijim podacima Europskog udruženja brodogradilišta, više od 40 tisuća radnika u brodogradilištima izgubilo posao.
- Novi poslovi su jedini spas za splitsko brodogradilište - kaže nam Srđan Kovač, predsjednik Uprave “Brodosplita”.
- Radi se na dobivanju novih ugovora koji neće generirati gubitke. Trenutačno je najvažnije da krene proces restrukturiranja i da potencijalni novi strateški partner unese obrtni kapital u brodogradilište - kaže Kovač.
Ivica Veža, član Nadzornog odbora “Brodosplita” i profesor na Fakultetu elektronike, strojarstva i brodogradnje, pojašnjava kako od potpisivanja novog ugovora do početka izgradnje brodova, odnosno obrade prvih limova, prođe od četiri do šest mjeseci.
- Iskustva drugih brodogradilišta, koja su u određenom razdoblju ostala bez posla, pokazuju da se to vrijeme može iskoristiti. U tom razdoblju valjalo bi izvršiti edukaciju radnika za nove aktivnosti i projekte, obaviti čišćenje i reorganizaciju prostora, radionica i škverskih hala. Očito je da budućnost “Brodosplita” leži u brodovima poput ro-paxa ili “juicyja”, te se može očekivati još novih specijalnih narudžbi. Velika je šteta što Vlada i Ministarstvo gospodarstva nisu podržali izgradnju brodova za našu “Brodosplit-plovidbu” - kaže Veža.
Tko bi bili naručitelji novogradnji nakon ukidanja zabrane, škverani zbog tržišne konkurencija za sada ne žele otkriti. No, neslužbeno doznajemo kako je u proteklih nekoliko mjeseci bilo više upita.
Grčki brodovlasnik, doznajemo, interesira se sa suezmax tankere, švedska “Stena” uputila je upit za putničke brodove tipa “Amorella”.
Nakon smjene Stjepana Papića s mjesta predsjednika Uprave “Jadroplova”, čeka se novi direktor splitskog brodara koji bi mogao ponovno naručiti brodove od škverana.
S obzirom na upite, škverski projektanti razradili su projekt vjetrenjača, a postoji zanimanje i za projekte brodova za instalaciju vjetroenergana u plitkim morima. Dok se ne ukine administrativna zabrana ugovaranja, o novim se brodovima može samo sanjati.