Industrija - Bosna i Hercegovina

Vrijeme curi, bh. proizvodi bi mogli poskupjeti do 20%

Naime, ako do početka 2026. BiH ne uvede sistem trgovanja emisijama uporediv sa EU sistemom, bh. izvoznici će biti suočeni sa CBAM mehanizmom.

CBAM je mehanizam koji reguliše emisije ugljenika u međunarodnoj trgovini, a riječ je o politici koja bi omogućila zemljama EU da naplaćuju porez ili nadoknadu za uvozne proizvode koji su proizvedeni s visokim emisijama ugljenika.

U praksi to znači da će sve zemlje koje nisu članice EU, a koje uvoze robu u EU, biti obuhvaćene ovim mehanizmom.

Donošenje CBAM uredbe ima direktan uticaj na kompanije u BiH koje imaju obavezu izvještavanja emisija za pojedine industrije. Tako kompanije iz industrije cementa, željeza i čelika, aluminijuma, vještačkih đubriva, električne energije i vodonika već moraju da se prihvate posla, jer su obavezne da svoje izvještaje o emisijama ugljenika dostave do 31. januara 2024. za posljednji kvartal 2023.

Tokom 2024. i 2025. kompanije imaju obavezu kontinuiranog kvartalnog izvještavanja, a plaćanje CO2 emisija (kupovina CBAM sertifikata) počinje 2026.

U poslovnoj zajednici pozivaju vlast da donese potrebna zakonska rješenja, te podsjećaju da je vremena sve manje, jer rok ističe za dvije godine, a posla je mnogo.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, pojasnio je da će od 1. januara 2026. godine početi oporezivanje CO2, a od 1. oktobra ove godine naša privredna društva koja izvoze prije svega u EU moraju da vode evidenciju i da izvještavaju Evropsku komisiju koliko je u svaki njihov proizvod ugrađeno proizvoda koji u sebi imaju energiju koja emituje CO2.

"Naša preduzeća će za svaki dio koji je ugrađen u njihov proizvod morati dokazati koliko u njima ima zelene ili one druge energije. Naravno da će se to naplaćivati i ukoliko naše vlasti, na nivou BiH prije svega, ne donesu određena zakonska rješenja, onda će tu taksu naša preduzeća plaćati EU. Ako mi za ove dvije godine uspijemo da to riješimo, ta sredstva će ostajati BiH putem CBAM-a, i tim sredstvima će biti isključivo finansirano smanjenje CO2 i povećanje obnovljivih izvora energije", rekao je Ćorić.

Privredna komora RS odredila je ekipu koja intenzivno radi na obuci kako bi bili na usluzi privrednicima, jer malo koje preduzeće ima ljudske resurse da može iščitati dokumente od nekoliko stotina stranica i to primijeniti.

"Privreda BiH je preuzela tu obavezu. Prije dva mjeseca predsjednici komora iz čitavog komorskog sistema BiH su bili pozvani na sastanak kod Johana Zatlera, koji nam je otvoreno rekao: 'Ja sa politikom se možda neću moći dogovoriti do 2026. godine, ali vama da prenesem da se vi individualno pripremate da možete prihvatiti takve obaveze.' Pretpostavke su da će naši pojedini proizvodi poskupjeti i do 20 odsto. Ako znamo kako smo sada konkurentni, onda možemo vidjeti kako ćemo biti kada to uđe u primjenu", rekao je Ćorić.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH pojašnjavaju da CBAM mehanizam, kao dio Evropskog zelenog dogovora, treba da spriječi curenje ugljenika i direktno utiče na ublažavanje klimatskih promjena.

"Njegovo uvođenje ima direktan uticaj na kompanije u BiH koje imaju obavezu izvještavanja emisija za pojedine industrije. CBAM propis stupio je na snagu maja 2023. godine. Zvanična primjena u prelaznoj fazi počela je 1. oktobra 2023. i traje do decembra 2025. U ovom periodu izvještavanje je obvezujuće za uvoz robe u EU za industrije: cementa, željeza i čelika, aluminijuma, đubriva, električne energije i vodika", kažu iz Spoljnotrgovinske komore BiH za "Nezavisne novine".

CBAM kao posljedicu, kako napominju, može da ima plaćanje većih cijena robe koja se uvozi u EU, čime bi se u konačnici smanjila i konkurentnost bh. izvoznika, prije svega na tržištu električne energije, cementa i čelika koji se izvoze iz BiH.

"Ako do 2026. godine BiH ne uvede sistem trgovanja emisijama usporediv sa EU sistemom za trgovinu emisijama, bh. izvoznici će biti suočeni sa CBAM, što će uticati na njihovu konkurentnost", ističu iz STK BiH za "Nezavisne novine".