Do ljeta je u planu predstavljanje dva-tri projekta javno-privatnog partnerstva (JPP) ukupne vrijednosti 1,5 milijardi kuna. Riječ je o projektima iz socijalne skrbi, transporta i urbane infrastrukture. Od ljeta do kraja godine u planu je još nekoliko projekata iz kulture, zdravstva i prometa. Ukupno bi ove godine trebala početi realizacija pet većih projekata javno-privatnog partnerstva, a 2012. najmanje tri, ukupne vrijednosti veće od jedne milijarde kuna. Vrana očekuje konstantno otvaranje novih projekata i idućih godina, budući da je institucionalni i normativni sustav javno-privatnog partnerstva uspostavljen. Javno-privatno partnerstvo je dobro zbog prenošenja poslovnih vještina iz privatnog u javni sektor i oslobađanja dijela javnih sredstava za druge namjene. Hrvatska je uskladila zakonodavni okvir javno-privatnog partnerstva s europskim i uspostavila funkcionalnu agenciju, a svoja iskustva spremna je podijeliti sa zemljama regije.
Do ljeta je u planu predstavljanje dva-tri projekta javno-privatnog partnerstva (JPP) ukupne vrijednosti 1,5 milijardi kuna.
Riječ je o projektima iz socijalne skrbi, transporta i urbane infrastrukture, najavio je ravnatelj Agencije za javno-privatno partnerstvo Kamilo Vrana na konferenciji Jačanje kapaciteta za javno-privatno partnerstvo u jugoistočnoj Europi.
Od ljeta do kraja godine u planu je još nekoliko projekata iz kulture, zdravstva i prometa. Ukupno bi ove godine trebala početi realizacija pet većih projekata javno-privatnog partnerstva, a 2012. najmanje tri, ukupne vrijednosti veće od jedne milijarde kuna. Vrana očekuje konstantno otvaranje novih projekata i idućih godina, budući da je institucionalni i normativni sustav javno-privatnog partnerstva uspostavljen.
Predsjednik Upravnog vijeća Agencije, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar Čobanković istaknuo je kako je javno-privatno partnerstvo dobro zbog prenošenja poslovnih vještina iz privatnog u javni sektor i oslobađanja dijela javnih sredstava za druge namjene. Hrvatska je uskladila zakonodavni okvir javno-privatnog partnerstva s europskim i uspostavila funkcionalnu agenciju, a svoja iskustva spremna je podijeliti sa zemljama regije, kazao je Čobanković.
Glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Hido Biščević kaže da su najveći razvojni problemi zemalja jugoistočne Europe regionalne prirode, a tiču se uglavnom slabo razvijene infrastrukture. Model javno-privatnog partnerstva, prema njegovim riječima, pogodan je za rješavanje tih problema, jer olakšava financiranje, posebno u krizno vrijeme kad je kapital skuplji i slabije dostupan.
Voditelj odjela za ekonomsku suradnju i integraciju Komisije UN-a za ekonomsku suradnju s Europom Geoffrey Hamilton slaže se s Biščevićem i smatra da zemlje regije kroz javno-privatno partnerstvo trebaju zajedno provoditi neke razvojne projekte kao što su prometno povezivanje priobalja s unutrašnjošću i gradnja mreže autocesta.
Konferencija se održava danas i sutra u organizaciji Agencije za javno-privatno partnerstvo, Vijeća za regionalnu suradnju i UN-ova tima stručnjaka za javno-privatno partnerstvo. Okupilo se više od 120 sudionika iz Hrvatske i okolnih zemalja. Teme su utjecaj financijske krize na javno-privatno partnerstvo i spajanje s fondovima EU-a kao potencijalnim rješenjem, zajednička europska perspektiva kao okvir usklađivanja javne nabave i zakonodavstva o javno-privatnom partnerstvu u regiji i druge.