Investicije - Hrvatska

HNB: Inozemna ulaganja premašila milijardu eura

Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prvih devet mjeseci prošle godine iznosila su oko 1,05 milijardi eura, preliminarni je podatak Hrvatske narodne banke.

To je u odnosu na podatak od 280,9 milijuna eura ulaganja u cijeloj 2010. godini veliki porast, no, kod 2010. godine, kao i dvije godine prije toga, treba imati u vidu i specifičnu situaciju sa kružnim izravnim ulaganjima. Naime, kako objašnjavaju iz središnje banke, kružna izravna ulaganja registrirana su u prosincu 2008., kolovozu 2009. te u prosincu 2010. godine. Tako se, pribroje li se iznosu od 281 milijuna eura i registriran iznos kružnih ulaganja iz prosinca 2010. od oko 620 milijuna eura, navode iz HNB-a, inozemna ulaganja u 2010. penju na oko 900 milijuna eura.

"Iako bi u 2011. izravna ulaganja mogla nominalno premašiti ostvarenja u prethodnoj godini, najveći dio novih ulaganja ipak se odnosi na otplatu inozemnih dugova stranim bankama. Ako se isključe otplata dugova i tekuća neisplaćena dobit, koja pripada inozemnim vlasnicima, priljev novih ulaganja u domaće proizvodne kapacitete u 2011. godini procijenjen je na dosad najnižu razinu od samo 0,2 milijarde eura", naveli su analitičari središnje banke u zadnjem broju Biltena HNB-a u kojem su se detaljnije osvrnuli i na inozemna izravna ulaganja.

Prema statistici inozemnih izravnih ulaganja po djelatnostima, stranci su u prvih devet mjeseci prošle godine najviše ulagali u banke u Hrvatskoj s obzirom da je u djelatnosti financijskog posredovanja, osim osiguranja i mirovinskih fondova, uloženo 321,3 milijuna eura. S iznosom od 197,8 milijuna eura slijedi proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, potom sa 134 milijuna eura poslovanje nekretninama itd. Po zemljama, najviše su u Hrvatsku u razdoblju siječanj-rujan prošle godine ulagale tvrtke iz Austrije (292,2 milijuna eura), a slijede ulagači iz Luksemburga (141,6 milijuna eura), Nizozemske (119,6 milijuna) te Mađarske (109,1 milijun eura), itd.

Po podacima HNB-a, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja rujna prošle godine iznosila su ukupno 25,6 milijardi eura. Analitičari središnje banke u osvrtu na inozemna izravna ulaganja u zadnjem broju Biltena upozoravaju kako je ključni problem nepovoljna struktura prikupljenih ulaganja. "Polovinu ukupnih izravnih ulaganja tako čine ulaganja u postojeće projekte (brownfield investments), a samo mali dio odnosi se na ulaganja u potpuno nove projekte (greenfield investments), koji izravno otvaraju nova radna mjesta i pridonose razvoju domaćeg gospodarstva. Na nepovoljnu strukturu ulaganja upućuje i činjenica da je najveći dio izravnih inozemnih ulaganja bio usmjeren na vlasnička preuzimanja u uslužnom sektoru, pri čemu je samo u djelatnosti financijskog posredovanja te trgovine na veliko uloženo gotovo 50 posto svih inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku", navodi se u Biltenu.

Potvrđuju to i podaci o ulaganjima po djelatnostima u razdoblju od 1993. do kraja rujna 2011. po kojima su stranci u djelatnost financijskog posredovanja u tom razdoblju uložili gotovo 8,8 milijardi eura, a u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini 2,7 milijardi eura.

Po djelatnostima, slijede ulaganja u poštu i telekomunikacije sa 1,7 milijardi eura, proizvodnja naftnih derivata sa 1,6 milijardi, poslovanje nekretninama sa 1,5 milijardi, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda sa 1,4 milijarde i trgovina na malo sa 1,1 milijardom eura ulaganja u proteklih više od 18,5 godina. U tom su razdoblju najviše u Hrvatsku investirali ulagači iz Austrije (6,4 milijarde eura), a slijede ulagači iz Nizozemske (3,8 milijardi eura), Njemačke (3 milijarde), Mađarske (2,4 milijarde eura) i dr.