Natječaj za Zračnu luku Zagreb izazvao je interes velikih svjetskih imena u svijetu zračnog prometa, ali koncesiju će dobiti onaj tko osigura najveći rast prometa. Pleso ima nešto više od dva milijuna putnika godišnje, dok bi isplativost projekta bila osigurana tek s udvostručenjem tog broja. Konkurencija Zagrebu su i domaći aerodromi Zadar i Dubrovnik, koji godišnje Plesu "oduzmu" oko 1,5 milijuna putnika. S druge strane, projekt treba brzo realizirati, a još uvijek nisu riješeni nužni administrativni koraci koje treba obaviti prije početka radova. Naime, na natječaju za idejno rješenje pobijedio je projekt autorskog trojca Jure Radić-Velimir Neidhardt-Branko Kincl, ali s obzirom na to da nije izrađen idejni projekt, prije gradnje aerodroma treba provesti studiju utjecaja na okoliš, pokrenuti parcelizaciju i riješiti imovinsko-pravne odnose.
Natječaj za Zračnu luku Zagreb izazvao je interes velikih svjetskih imena u svijetu zračnog prometa, ali koncesiju će dobiti onaj tko osigura najveći rast prometa, doznajemo iz visokih izvora.
Pleso ima nešto više od dva milijuna putnika godišnje, dok bi isplativost projekta bila osigurana tek s udvostručenjem tog broja. Konkurencija Zagrebu su i domaći aerodromi Zadar i Dubrovnik, koji godišnje Plesu "oduzmu" oko 1,5 milijuna putnika. S druge strane, projekt treba brzo realizirati, a još uvijek nisu riješeni nužni administrativni koraci koje treba obaviti prije početka radova. Naime, na natječaju za idejno rješenje pobijedio je projekt autorskog trojca Jure Radić-Velimir Neidhardt-Branko Kincl, ali s obzirom na to da nije izrađen idejni projekt, prije gradnje aerodroma treba provesti studiju utjecaja na okoliš, pokrenuti parcelizaciju i riješiti imovinsko-pravne odnose.
Kako bi se ubrzao postupak gradnje, saznajemo, Institut IGH Vladi je predložio da krene u izradu idejnog projekta, svjestan činjenice da će se konačna verzija projekta mijenjati ovisno o potrebama investitora. Iako se u javnosti pisalo o uključivanju Instituta IGH u projekt i u smislu izvođača radova i koncesionara, čini se da u samoj tvrtki o tome još nije zauzet konačan stav. No, stav su zato zauzeli ulagači iz cijelog svijeta koji žele graditi i upravljati Plesom. Na natječaj su se prijavili Houston Airport System (HAS), francuski konzorcij Bouygues Construction-Aerports de Paris te turski TAV. Da je riječ o kvalitetnim operaterima, dokazuju brojke iz financijskih izvješća nabrojenih kompanija.
HAS je tvrtka u vlasništvu grada Houstona, koja upravlja s tri gradska aerodroma, a koji su u 2009. imali 48,5 milijuna putnika. Aerodrom George Bush Intercontinental je na trećem mjestu aerodroma u SAD-u s najvećim brojem odredišta. Povezan je sa 182 grada u svijetu, a lani je imao 7,8 milijuna međunarodnih putnika. U kontekstu otvaranja izravnih zračnih linija iz SAD-a za Hrvatsku te najave skorog ukidanja viza za ulazak u SAD, domaći aerodrom Amerikancima postaje sve zanimljiviji. Iako je HAS, prema informacijama koje su procurile u javnost, lagani favorit u utrci za koncesiju, ostaje upitno koliko američki operater ima potencijala privlačenja putnika u Hrvatsku. Konkurent iz Francuske može dio prometa preusmjeriti na Zagreb.
Bouygues Construction je tvrtka kćer Bouygues grupe koja je uz 52.000 zaposlenika u 2009. ostvarila ukupno 9,5 milijardi eura prihoda iz osnovne djelatnosti u građevinarstvu i projektiranju. Nastupa u konzorciju s operaterom pariških aerodroma Aerports de Paris, koji su imali 83 milijuna putnika u 2009. na temelju čega su ostvarili neto dobit od 269,5 milijuna eura, što znači da bi jednogodišnjom dobiti mogli isplatiti proširenje aerodromske zgrade.
Turski je TAV već prisutan u regiji. Od prošle godine upravlja dvama aerodromima u Makedoniji, a pri ulasku na to tržište obvezao se na ulaganja u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura. Kao interesenti su se u javnosti spominjali i operater aerodroma u Münchenu, ali i konzorcij australske banke Macquarie i operatera singapurskog aerodroma.
Podsjetimo, natječaj za koncesiju za Zračnu luku Zagreb otvoren je u veljači, a zadnji dan za podnošenje ponude je 4. travnja. To je samo prvi krug natječaja, nakon kojeg će se kroz konzultacije s investitorima odabrati konačni koncesionar. Završetak tog procesa očekuje se u rujnu, kada bi koncesionar trebao početi s ulaganjima, koja su procijenjena na 190 milijuna eura u prvoj fazi gradnje, odnosno ukupno 320 milijuna eura za završetak projekta.