Investicije - Hrvatska

Lani uloženo 48,33 milijarde kuna

Ukupne su investicije u prošloj godini iznosile 48,33 milijarde kuna, što je za otprilike 28,5 posto manje nego u 2009. kad je u hrvatsko gospodarstvo uloženo više od 67 milijardi kuna.

Na problem pada investicija upozoravali su i poduzetnici i analitičari, no tek je objavom podataka Državnoga zavoda za statistiku plastično prikazano koliko je sužen opseg investicija u 2010. godini, ali i koliko su neizvjesna kretanja gospodarstva u idućim godinama.

U građevinske radove usmjerena je većina svih ulaganja - 55 posto, dok je za kupnju opreme izdvojeno 33 posto ukupnog novca, a za ostala ulaganja 11,7 posto ili 5,6 milijardi kuna. U godinu dana građevinski radovi suzili su se za gotovo 11 milijardi kuna pa je tako kroz investicije graditeljstvo profitiralo s 26,5 milijardi, dok je nabavljeno oko 16 milijardi kuna vrijedne opreme tijekom cijele prošle godine.

Najveći dio investicija plasiran je u novu dugotrajnu imovinu, oko 42 milijarde kuna, a najviše su ulagali sektori telekomunikacija, građevinarstva, prerađivačke industrije te prijevoza.

Logično je da se građevinarstvu pripisuje najviše investicija u novu imovinu, kojih je lani ukupno bilo malo iznad šest milijardi kuna, ali je vrlo indikativno povlačenje ulaganja u zgradarstvo. Naime, većina investicija u graditeljstvu plasirana je u niskogradnju, znači građenje cesta te mostova, za što je potrošeno oko 5,5 milijardi kuna. Niti 600 milijuna kuna nije uloženo u nove stambene zgrade, što nije iznenađenje jer je na hrvatskom tržištu više od 15.000 neprodanih stanova u novogradnji.

Ulaganje u gradnju cesta vidljivo je i kroz ulagačke aktivnosti sektora prijevoza, koji je od četiri milijarde kuna ukupnih investicija većinu ili 2,35 milijardi kuna plasirao u cestogradnju. Zanemariva su ulaganja u zračni i vodeni prijevoz, ali se lani uložilo više od milijardu kuna u razvoj novih logističkih centara.

Puno se ulagalo i u nove vrijednosti u trgovini - oko četiri milijarde kuna. Zanimljivo je da se gotovo ravnomjerni iznos dijeli između građevinskih radova i kupovanja opreme, ali je ta oprema uglavnom stranog podrijetla. Tako je na građevinske radove utrošeno oko 2,3 milijarde od ukupnih investicija, dok je u opremi uvezeno dvostruko više robe nego li je kupljeno na domaćem tržištu.

Slična je situacija i u telekomunikacijama, gdje je od dvije milijarde kuna ulaganja čak 1,2 milijarde uloženo u opremu od koje je milijardu kuna stranog podrijetla.

Zapravo od ukupno 15 milijardi kuna uloženih u kupnju nove opreme, svega je šest milijardi kuna nabavljeno na domaćem tržištu, dok je roba u vrijednosti od devet milijardi kuna stigla iz uvoza.

U tekućoj godini nastavio se negativan trend kapitalnih investicija pa analitičari upozoravaju da će zapravo niski stupanj ulaganja biti odgovoran za usporavanje rasta čak i u trećem tromjesečju, koji je prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku smanjen na jedva 0,6 posto. Pozitivan trend bilježe pak izravne strane investicije koje se oporavljaju. Tako je u prvoj polovici godine u Hrvatsku pristiglo 483,5 milijuna eura, što je dvostruko veći iznos ulaganja nego u cijeloj prethodnoj godini, ali je ipak znatno niže od gotovo 3,8 milijardi eura koliko smo ostvarili u pretkriznim godinama.