Općine Kladanj i Velika Kladuša još nisu opravdale utrošak poticajnih sredstava za gradnju poduzetničkih zona koja su dobile 2010. pa je Vlada FBiH dala saglasnost resornom ministarstvu da im odobri produženje roka do kraja ove godine. No, ako ove općine ne opravdaju dobiveni novac, bit će pokrenute procedure povrata poticaja u federalni budžet. Iz federalnog budžeta od 2005. do 2012. godine za tu namjenu izdvojeno je ukupno 11.890.000 KM Uprkos tome što Zakon o poticaju male privrede u FBiH propisuje da se za njen razvoj izdvaja do dva posto federalnog budžeta, to se u praksi uopće ne primjenjuje. Tako je, prema visini budžeta, u 2011. godini za poticaj male privrede trebalo biti izdvojeno oko 36 miliona KM. No, do sada je od 2005. do 2011. za razvoj male privrede izdvajano samo od 0,10 do 0,30 posto federalnog budžeta. Resorno ministarstvo godišnje je izdvajalo najviše do tri miliona KM, a prošle godine izdvojeno je 1.635.000 maraka za razvoj zona u 25 lokalnih zajednica. Vrlo je malo finansijskih sredstava koja su tokom godine stavljena na raspolaganje za razvoj ove oblasti, ali i s tako nedostatnim sredstvima Ministarstvo je prepoznalo bitnost razvoja ove oblasti u Federaciji.
Općine Kladanj i Velika Kladuša još nisu opravdale utrošak poticajnih sredstava za gradnju poduzetničkih zona koja su dobile 2010. pa je Vlada FBiH dala saglasnost resornom ministarstvu da im odobri produženje roka do kraja ove godine.
No, ako ove općine ne opravdaju dobiveni novac, bit će pokrenute procedure povrata poticaja u federalni budžet.
Izostalo djelovanje
Iz federalnog budžeta od 2005. do 2012. godine za tu namjenu izdvojeno je ukupno 11.890.000 KM. To je za "Avaz" potvrdio sekretar Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta FBiH Jozo Bejić.
Uprkos tome što Zakon o poticaju male privrede u FBiH propisuje da se za njen razvoj izdvaja do dva posto federalnog budžeta, to se u praksi uopće ne primjenjuje.
Tako je, prema visini budžeta, u 2011. godini za poticaj male privrede trebalo biti izdvojeno oko 36 miliona KM. No, do sada je od 2005. do 2011. za razvoj male privrede izdvajano samo od 0,10 do 0,30 posto federalnog budžeta.
- Resorno ministarstvo godišnje je izdvajalo najviše do tri miliona KM, a prošle godine izdvojeno je 1.635.000 maraka za razvoj zona u 25 lokalnih zajednica. Vrlo je malo finansijskih sredstava koja su tokom godine stavljena na raspolaganje za razvoj ove oblasti, ali i s tako nedostatnim sredstvima Ministarstvo je prepoznalo bitnost razvoja ove oblasti u Federaciji - ističe Bejić, koji napominje da je očigledno izostalo sinhronizirano djelovanje svih nivoa vlasti u FBiH koji trebaju dati svoj doprinos razvoju poduzetničkih zona.
Malo novca
Zakon, naime, propisuje da su svi nivoi vlasti obavezni osiguravati i izdvajati novac za razvoj i uspostavu zona u FBiH. No, do sada je u velikoj mjeri izdvajalo samo resorno ministarstvo, dok su općine i kantoni izdvajali vrlo malo novca. Oni su osiguravali zemljište, objekte i infrastrukturu na pojedinim lokalitetima.
Poražavajući podaci
Prema pokazateljima kojima raspolaže resorno ministarstvo, u poduzetničkim zonama ima 587 mikro, malih i srednjih preduzeća od kojih je najviše proizvodnih, oko 50 posto, zatim slijede uslužna i trgovačka. Ukupan broj zaposlenih u preduzećima koja funkcioniraju u poduzetničkim zonama je 11.530 radnika.
Poražavajući su podaci da nije potpuno završena nijedna poduzetnička zona i da je samo 20 lokalnih zajednica u FBiH koje su završile 75 posto posla, ali ni u tim zonama nije popunjen prostor potencijalnim korisnicama.