Investicije - Bosna i Hercegovina

Nova mljekara u Prnjavoru slamka spasa za domaću proizvodnju

U toku je ispitivanje tla za budući objekat, a za dva mjeseca očekuje se i dobijanje građevinske dozvole, nakon čega kreću konkretni radovi na zemljištu u Gornjim Štrpcima, koje je donacija grada Prnjavora, potvrdio je za "Nezavisne novine" Aleksandar Marić, sekretar Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS.

"Čekamo još neke ponude što se tiče samog objekta, nosećih stubova i slično.  Ideja o izgradnji mljekare postojala je već dvije-tri godine. Proces je bio dok se završio prelaz zemljišta sa opštine na firmu 'Naša mljekara'. Imali smo problema sa tehnologom, jer je jako teško naći tehnologa sa iskustvom i određenim licencama u toj oblasti, ali sada smo i tu prepreku prešli i idemo dalje", kaže Marić.

Napominje da je "Naša mljekara" DOO u vlasništvu Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS i još 17 ulagača, dioničara.

"Pored Udruženja, imamo i 17 proizvođača koji su direktno uložili dodatna sredstva da bi osnovali firmu, a sad će biti i još ulaganja, dok je izvršni direktor Miljan Erbez", objašnjava Marić i napominje da se nadaju da će uskoro dobiti i sredstva od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, čiji je resorni ministar Savo Minić nedavno potvrdio da Vlada RS planira da izdvoji 500.000 KM za izgradnju nove mljekare u Prnjavoru.

"Sredstva od Vlade RS su nam neophodna za podizanje objekta, a osnivači su trenutno skupili oko 140.000 maraka kako bi platili dozvole, pripremne radove, kao što je geomehanika koja se radi. Plan je da se objekat podigne sredstvima Vlade RS, i onda da se ide prema IRB-u i vjerovatno kreditnim sredstvima, gdje bi se ušlo u kupovinu opreme i puštanje u pogon", kaže on i dodaje da je plan da se investicija što prije završi kako bi mogli da vraćaju kredit.

"Prnjavor je među prva tri grada po proizvodnji mlijeka u Srpskoj, na prvom mjestu je Bijeljina, na drugom Gradiška, slijedi Prnjavor, sa oko 10 miliona litara godišnje proizvodnje, tako da će mljekara mnogo značiti svima koji su direktno ušli u ovaj proces, ali i svim proizvođačima mlijeka. Ići će se 90 odsto na proizvodnju proizvoda sa visokom dodatnom vrijednošću, kao što su sir, maslac i pavlaka, a vjerovatno ne u UHT mlijeko, i  samim tim ne stvaramo direktnu konkurenciju našim domaćim mljekarama koje su više bazirane u tom smjeru proizvodnje UHT mlijeka", rekao je Marić i dodao da je ovo prvi projekat ovog obima u Srpskoj.

"Ima tu i malih sirana, pojavljuju se sve više i više, pošto je najveći uvoz proizvoda sa visokom dodatom vrijednošću, kao što su sirevi. Ogroman je to kapacitet i imamo sigurno tržište za te proizvode", kaže Marić.

Dodaje da ovaj model mljekare nije ništa novo i izmišljeno, već je urađen po primjerima iz Švedske i Norveške, gdje su u 27 mljekara vlasnici proizvođači mlijeka.

"Oni sami prerađuju mlijeko i imaju vlastiti proizvod. Možemo reći da je ovaj princip slamka spasa za očuvanje domaće proizvodnje kroz ovaj model, koji je prepisan jer funkcioniše i to se može i kod nas postići", smatra on.

Prema njegovim riječima, Udruženje poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske prema posljednjim podacima od prošlog mjeseca ima 418 članova i proizvede oko 44 miliona litara mlijeka na godišnjem nivou, od ukupno 124 miliona litara, koliko je prošle godine proizvedeno mlijeka u Srpskoj.

Darko Tomaš, gradonačelnik Prnjavora, rekao je za "Nezavisne novine"  da je za lokalnu zajednicu ovakav pogon od izuzetnog značaja i da su zato i pronašli način da obezbijede lokaciju za mljekaru u Poslovnoj zoni Vijaka.