Investicije - Hrvatska

Počinje gradnja nove komiške ribarske luke

Do kraja ove godine počet će dugo očekivana gradnja ribarske luke u Komiži na otoku Visu na prostoru bivše tvornice za preradu ribe Neptun.

Projekt je vrijedan 150 milijuna kuna, a za realizaciju prve faze osigurano je 25 milijuna kuna iz državnog proračuna, kroz proračune više ministarstava te Splitsko-dalmatinske županije.

Od gotovo dva milijuna kuna iz programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, EU-ovih projekata i ostaloga gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu, dio će se osigurati i za gradnju ribarske luke u Komiži. HBOR je osigurao 17 milijuna kuna. Za gradnju ribarske luke u Komiži gradska uprava izradila je benefit-analizu, a novac za dovršetak očekuje se i iz strukturnih fondova Europske unije.

»Gradnjom ribarske luke u Komiži dobili bismo prvu ribarsku luku na području Splitsko-dalmatinske županije.

Ribarska luka Komiža najbliža je luka za ribarska plovila koja love na otvorenom moru Jadrana. Uvedena je u Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije i Prostorni plan uređenja grada Komiže«, ističe Ivan Udovičić, pročelnik županijskog upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije. Ribarskom lukom u Komiži osigurat će se bolja učinkovitost ribolovne flote, veća sigurnost uza smanjenje troškova poslovanja te veća kvaliteta proizvoda.

Prodaja i otprema ulova na organiziranom tržištu i u blizini mjesta ulova ima značajan utjecaj na isplativost ribolova, a ribarima umanjuje brigu zbog plasmana, cijene otkupa ulova ili daljnjeg transporta kupcu.

Opskrba pogonskim gorivom za ribarska plovila također je važna stavka koju rješava taj projekt. Projektom bi se sagledala i moguća rješenja modela upravljanja lukom i veletržnicom, a temeljem pozitivnih talijanskih iskustava.

Gradu Komiži pripadaju otoci Biševo, Svetac, Brusnik, Jabuka i Palagruža, na što otpada čak 17 posto akvatorija Jadranskog mora, a područje je koje je najbogatije ribom u Jadranu.

U Komiži je nerijetko na vezu tridesetak jedrilica, dvadesetak tunolovaca i dvjestotinjak domaćih brodica. Osim toga, još se na sidru nađe do stotinjak jahti i stotinjak brodica domicilnog stanovništva. Bez obzira na to što je tvornica ribe Neptun ugašena, Komiža nije izgubila ribarsku tradiciju i ribarski duh. Tamo je možda i najjača ribarska flota - u Komiži je registrirano 60 profesionalnih ribara, a od plodova mora živi 120 obitelji. Na projektu ribarske luke radi se od 1998. godine, od projektne dokumentacije napravljeno je idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje i studija opravdanosti ulaganja, detaljni plan uređenja i oceanografska istraživanja za potrebe studije utjecaja na okoliš.

Za sve je do sada utrošeno oko 800.000 kuna. Gradnja riblje veletržnice županijski je prioritet. Ribari se susreću s velikim problemima, posebno zimi kada se nemaju gdje usidriti i iskrcati ulov. Takva situacija pogoduje i sivoj ekonomiji. Restorani su puni svježe ribe za koju se ne može utvrditi odakle dolazi. Program povećanja proizvodnje i potrošnje ribe, koji se temelji na rezultatima ispitivanja stanja prirodnih zaliha Jadranskog mora, predviđa gradnju i modernizaciju ribolovne flote, osiguranje sigurnih pristaništa za brodove s pratećom logistikom i infrastrukturom te uspostavu organiziranog sustava sabiranja i trgovanja ribom. Prema njemu se prije još skoro pet godina trebalo osnovati osam proizvodnih veletržnica ribe u Puli, Rijeci, Zadru, Tribunju, Splitu, Komiži, Pločama i Umagu.

U županijskom prostornom planu stoji da se lučki prostor potreban za obavljanje djelatnosti iz sustava burze ribe razgraničava unutar luke otvorene za javni promet. Djelatnosti burze ribe obavljat će se u lukama otvorenim za javni promet u Splitu, Makarskoj, Postiri, Viru i Visu. Veletržnica ribom do sada na ovom području nije otvorena uglavnom zbog velikog otpora priobalnih i otočkih jedinica lokalne samouprave. Osim u Komiži, o gradnji burza ribe razmišljalo se i u Segetu pokraj Trogira te Vranjicu pokraj Solina.

Temeljem Nacionalnog programa razvitka otoka, donesenog 1997. godine, na osnovi Zakona o trgovini trebala su se odrediti mjesta za prodaju ribe, odnosno veletržnice s dražbaonicama-aukcijama. Vlada je trebala pomoći u gradnji veletržnica na obali i unutrašnjosti zemlje, u sklopu kojih bi se nalazili i poslovni prostori trgovaca ribom, nakon čega bi zainteresirani trgovci sami organizirali sabirno-distributivne centre, ribarnice i druga prodajna mjesta za ribu i druge morske organizme. Program predviđa i sklapanje bilateralnih trgovačkih sporazuma s više zemalja EU-a kako bi se umanjile visoke carinske pristojbe koje plaćaju naši izvoznici svježe ribe i ribljih prerađevina te ishođenje povlastice od Europske unije za hrvatske izvoznike svježe ribe i ribljih prerađevina.