Investicije - Bosna i Hercegovina

Strane investicije u BiH lani najveće u posljednjih nekoliko godina

U izvještaju Konferencije Ujedinjenih nacija za ekonomiju i trgovinu (UNCTAD) navedeno je da je Srbija ponovo lider sa iznosom stranih ulaganja od oko 4,6 milijardi dolara. Na drugom mjestu sa 1,4 milijarde dolara je Albanija koja je dosegla rekordan nivo stranih ulaganja, a slijede Crna Gora sa 877 miliona, Sjeverna Makedonija sa 794 miliona i BiH sa 661 milion dolara.

U dokumentu se navodi da su strane investicije u BiH lani bile najveće u posljednjih nekoliko godina sa rastom od 16,3 odsto u odnosu na 2021.

- U prvom kvartalu ove godine investicije iznose 426,6 miliona KM, što predstavlja povećanje od  čak 80 odsto u odnosu na isti period prošle godine - stoji u izvještaju.

Međutim, podaci o većem priliv stranih direktnih investicija u prvom kvartalu ove godine, prema riječima ekonomiste Milana Grujića, ne ulivaju optimizam, niti znače da je situacija mnogo bolja.

- Prošla godina je bila izuzetno loša kada su u pitanju strane investicije, a potrebno je uzeti u obzir i kupovnu moć prilikom analize stranih ulaganja, jer inflacija utiče na vrijednost novca. Nije ista kupovna moć istog iznosa novca prošlog ljeta i ovog. Na primjer, u prvom kvartalu 2021. godine strane direktne investicije su iznosile 404 miliona KM, a u prvom kvartalu 2022. godine 426 miliona. Međutim, ako se preračuna po kupovnoj moći, onda je iznos iz 2021. godine veći od iznosa lani - pojasnio je Grujić.

Dodao je da su više od polovine stranih ulaganja reinvestirane zarade, te da ti prilivi ne doprinose spektakularno ekonomskom rastu zemlje jer su znatno niži od regionalnih prosjeka.

- Potrebno je provoditi reforme koje bi poboljšale poslovnu klimu i privukle više investitora u BiH. Vidjećemo u kojoj mjeri će postojeći investitori povećati ulaganja. Bojim se da bi recesija u EU i skuplje finansiranje na tržištu evrozone mogli da smanje priliv stranih investicija u budućnosti - kazao je Grujić.

Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže da BiH nije i neće biti interesantna ozbiljnim stranim ulagačima dok god se politička situacija, zavrzlama između dva entiteta i tri naroda ne dovede u normalu.

- Malo ko je spreman da dođe u zemlju u kojoj se ne zna šta nosi noć, a šta dan. Nismo u mogućnosti da se definišemo kao moderna država ni nakon 25 godina od nemilih događanja i građanskog rata. Prvo, zato što smo pod patronatom anglosaksonskog političkog bloka, ali i činjenice da smo propustili decenije da uspostavimo ekonomski, politički, kulturni i svaki drugi sistem onako kako jedna država treba to da radi. Dok smo mi gubili vrijeme, tapkajući u mjestu, druge zemlje, poput Albanije, su mic po mic kreirale poslovni ambijent i izgradile infrastrukturu - kazao je Ljuboja i dodao da je teško funkcionisati pod sjenom tihih sankcija međunarodne zajednice.

Olakšice

Aleksandar Ljuboja smatra da se Srpska trudi kada je u pitanju kreiranje olakšica za strane privrednike.

- Potrebno je pohvaliti želju Vlade RS i resornih ministarstava da riješe probleme, ali ne može se raditi parcijalno, u jednom entitetu da, u drugom ne - kazao je Ljuboja.