Hrvatske vode ovih su dana, potpisivanjem ugovora s više priobalnih gradova i općina o gradnji sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, kroz drugu fazu nastavile provedbu velikog »Projekta Jadran« za zaštitu mora i voda od onečišćenja, ukupno vrijednog 280 milijuna eura. Prvo je generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić potpisao ukupno 123 milijuna kuna vrijedne ugovore o podzajmu za provedbu potprojekata s čelnicima Metkovića, Sukošana i Bibinja, Murtera i Betine te Nacionalnog parka Mljet i tamošnjih komunalnih tvrtki. Na tim će se područjima graditi uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, podmorski ispusti, kolektori i crpne stanice koji bi na području Sukošana i Bibinja, Murtera i Betine te Nacionalnog parka Mljet trebali biti gotovi do početka turističke sezone 2012. godine. Radovi u Metkoviću trebali bi trajati nešto dulje zbog složenosti konfiguracije terena.
Hrvatske vode ovih su dana, potpisivanjem ugovora s više priobalnih gradova i općina o gradnji sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, kroz drugu fazu nastavile provedbu velikog »Projekta Jadran« za zaštitu mora i voda od onečišćenja, ukupno vrijednog 280 milijuna eura.
Prvo je generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić potpisao ukupno 123 milijuna kuna vrijedne ugovore o podzajmu za provedbu potprojekata s čelnicima Metkovića, Sukošana i Bibinja, Murtera i Betine te Nacionalnog parka Mljet i tamošnjih komunalnih tvrtki.
Na tim će se područjima graditi uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, podmorski ispusti, kolektori i crpne stanice koji bi na području Sukošana i Bibinja, Murtera i Betine te Nacionalnog parka Mljet trebali biti gotovi do početka turističke sezone 2012. godine. Radovi u Metkoviću trebali bi trajati nešto dulje zbog složenosti konfiguracije terena.
Potom su takvi ugovori, ukupne vrijednosti 153 milijun kuna, potpisani i s čelnicima Rijeke i Opatije te njihovih komunalnih tvrtki. Tamo će radovi trajati nešto dulje, jer je predviđeno da završe 2014. godine. Riječ je, naime, o većim investicijama.
Konkretno, u potprojektu Rijeka-Grobnik, vrijednom 75 milijuna kuna, u iduće četiri godine planira se gradnja ukupno pet crpnih stanica i više desetaka kilometara sustava javne odvodnje u tamošnjim naseljima.
U potprojekt Opatijske rivijere uložit će se ukupno 78 milijuna kuna. Tim novcem financirat će se kupnja specijalnog vozila Kanal Jet i kamere za inspekciju kanala te gradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Opatijske rivijere, zatim crpne stanice Ika s kolektorima Most Ičići i ukupno 20 kilometara sanitarne kanalizacije na četiri sustava javne odvodnje.
Ukupno će se u provedbu sve tri faze tog velikog projekta uložiti 280 milijuna eura. Polovinu novca osigurat će kroz povoljne kredite Svjetska banka, a ostatak domaći izvori. Kako će kredite trebati vratiti, u Hrvatskim vodama su izračunali da će na kraju oni za to osigurati 15 do 20 posto, a 80 do 85 posto uključeni gradovi i općine, za što će novac osigurati kroz namjenski povećane cijene vode.
Zahvaljujući velikim ulaganjima u provedbu tog projekta, postupno će se u obalnom dijelu Hrvatske znatno povećati postotak otpadnih voda koje se prikupljaju u sustavima odvodnje i pročišćavaju u modernim uređajima, umjesto da završavaju u septičkim jamama, koje su mnogi neredovito praznili, ili u prirodi. Osim toga, time će se ispuniti standardi Europske unije za zaštitu okoliša.
»Hrvatska je poznata po prekrasnoj obali, a turizam stvara državi veliki prihod i mnogo ljudi zarađuje za život izravno ili neizravno od aktivnosti povezanih s turizmom. Zato je važno zaštititi taj važan resurs smanjenjem količine onečišćivača koji ulaze u morsku vodu«, ističu u Svjetskoj banci.
Naime, sve više turista ističe da im čistoća i očuvanost okoliša spada među najvažnije faktore na temelju kojih biraju mjesto za ljetovanje. Zato su takva ulaganja nužna kako bi naš dio Jadrana i dalje sačuvao epitet jednog od najljepših i najčišćih europskih mora, što dokazuju i redovne kontrole kvalitete mora na plažama duž Jadranske obale, te kako ne bismo, onečišćujući svoje najvrednije prirodno bogatstvo, sami rezali granu na kojoj sjedimo.
Zato je dobro da i u Strategiji upravljanja vodama važan dio predviđenih ulaganja od čak 52,8 milijardi kuna do 2038. godine otpada na sustave odvodnje i gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Tako velika ulaganja omogućit će porast stupnja priključenosti stanovništva na odvodne sustave te znatno smanjiti količinu otpadnih voda koje će se nepročišćene ulijevati u rijeke i more.