Zlato – mek metal, čvrsta valuta

Bez autora
Jun 27 2010

Zlato je najbolja klasa sredstava u proteklih deset godina koja na održivoj bazi zadržava vrednost i u inflatornim i u deflatornim okolnostima. Od 2001. godine njegova cena je porasla gotovo petostruko – posmatrano u evrima, ona je rasla za oko 13,5 odsto godišnje. Međutim, rast cene još se ne posmatra kao održiv. To što su narodne banke Indije, Saudijske Arabije i Kine kupovale zlato prvi put u 20 godina centralne banke bile su neto kupci. Kako se poverenje u papirne valute stalno smanjuje, ponovo se manifestuje stabilna vrednost zlata, kao što je dokazano vekovima kroz istoriju. Najbolji dokaz da je sadašnji nivo cena sve samo ne zlatni mehur jeste poređenje javnog duga i zaliha zlata. Ako bi trebalo pokriti zlatom 10 odsto javnog duga SAD, cena zlata bi morala da se popne na 4.500 dolara. Na srednji rok, stručnjaci trenutno prognoziraju cenu zlata od oko 2.300 dolara, a na jednogodišnjem nivou projektuju cenu od 1.600 dolara po unci. Tražnja investitora za zlatom nastavlja svoj trend rasta. U 2009. godini je porasla na 1.270 tona.

Zlato – mek metal, čvrsta valutaZlato je najbolja klasa sredstava u proteklih deset godina koja na održivoj bazi zadržava vrednost i u inflatornim i u deflatornim okolnostima.

Od 2001. godine njegova cena je porasla gotovo petostruko – posmatrano u evrima, ona je rasla za oko 13,5 odsto godišnje. Međutim, rast cene još se ne posmatra kao održiv. To što su narodne banke Indije, Saudijske Arabije i Kine kupovale zlato prvi put u 20 godina centralne banke bile su neto kupci.

Kako se poverenje u papirne valute stalno smanjuje, ponovo se manifestuje stabilna vrednost zlata, kao što je dokazano vekovima kroz istoriju. Najbolji dokaz da je sadašnji nivo cena sve samo ne zlatni mehur jeste poređenje javnog duga i zaliha zlata. Ako bi trebalo pokriti zlatom 10 odsto javnog duga SAD, cena zlata bi morala da se popne na 4.500 dolara. Na srednji rok, stručnjaci trenutno prognoziraju cenu zlata od oko 2.300 dolara, a na jednogodišnjem nivou projektuju cenu od 1.600 dolara po unci.

Tražnja investitora za zlatom nastavlja svoj trend rasta. U 2009. godini je porasla na 1.270 tona.

Očekuje se da na zlato postepeno otpada sve veći deo alokacije sredstava. I najvećim hedž fondovima je zlato sve primamljivije. Često se kaže da je zlato omiljena investicija za one koji proriču propast, pesimiste i raspirivače straha koji računaju na kolaps finansijskog sistema. Često se previđa činjenica da je zlato odlično osiguranje portfolija sa istorijom koja seže hiljadama godina unazad. Takođe, ljudi ne zaboravljaju da posedovanje zlata ne zavisi ni od kakvih obećanja koja daju države, institucije ili pojedinci.

Zlato je uvek bilo indikator stabilnosti finansijskih sistema, monetarnih sistema i inflacije. Mada je trenutno evrozona u centru pažnje, turbulencija u toj zoni ne bi trebalo da odvrati pažnju od mnogo većih problema SAD i Velike Britanije. Zlato je odličan reper za kvalitet papirnog novca. Ono nije izloženo nikakvim rizicima likvidnosti i prihvata se i njime se trguje širom sveta 24 sata dnevno. Takođe, zlato ne nosi ni kreditni rizik pošto nikada neće izgubiti svu svoju vrednost.

Dugoročno gledano, praktično sve papirne valute očigledno gube vrednost prema zlatu. U 2010. godini cena zlata se odvojila od kretanja dolara. Nedavni trendovi pokazuju da jači dolar ne mora da dovodi do povoljnije cene zlata. Zlato je zadržalo uvećan nivo cene uprkos skoku dolara i dostiglo novi istorijski maksimum. To je vredno pažnje s obzirom na njegov slab sezonski karakter, a moglo bi i da bude argument u prilog nove faze na hosističkom tržištu. Hosistička tržišta zlata karakterišu dve izuzetno snažne ljudske emocije: strah i pohlepa. Kombinacija ova dva faktora lako može da prouzrokuje da se zlato kreće paraboličnom linijom u poslednjoj fazi trenda. Kao rezultat toga, očekuje se da zlato dostigne dugoročnu ciljnu cenu od 2.300 dolara na kraju ciklusa.

Mnogim igračima na tržištu je teško da razlikuju hosističko tržište i mehur. Kao što pokazuje niz istorijskih primera, sada svakako nije u pitanju zlatni mehur. Vrednost zaliha zlata SAD trenutno iznosi oko 1,85 odsto BDP-a u SAD. U 1940. godini ta vrednost je bila iznad 20 odsto, a 1980. godine blizu sedam odsto.

Poređenje zlata sa istorijskom novčanom masom takođe sugeriše da je sadašnji nivo cene privlačan. Ako bi trebalo da se usko definisana novčana

masa (M1) pokrije zlatom 45 odsto – slično situaciji iz 1980. godine – cena zlata bi morala da poraste na oko 10.000 dolara. Da bi se pokrila šire definisana novčana masa (M2), cena zlata bi čak morala da se popne na 30.000 dolara.

Profil oportunitetnog rizika za investicije u zlato i dalje je odličan. Na osnovu fundamentalne tehničke pretpostavke da „otpornost daje podršku”, izgleda da prag od 1.000 dolara pruža čvrstu podršku. Analitičari ne veruju da će cena zlata pasti ispod ovog nivoa u godini pred nama.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik