Izdvajamo - Bosna i Hercegovina

Uvođenje prekogranične takse na CO2 (CBAM) pogodiće firme iz Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije koje izvoze ovu robu u Evropsku uniju. Izuzeće za izvoz električne energije moguće je dobiti ako se ispune određeni uslovi, ali zemlje regiona kasne u tome. To znači da će električna energija, koja je za mnoge od njih važna izvozna stavka, posebno za Bosnu i Hercegovinu, biti opterećena taksama koje će je učiniti preskupom za evropsko tržište, prenosi Balkan Green Energy News.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, predsjedavao je sjednicom Ministarskog vijeća Energetskom zajednicom. Poslije sastanka on je kao uspjeh BiH naveo pripremu usaglašenog zakona o električnoj energiji koji podrazumijeva implementaciju obaveza BiH iz Trećeg energetskog paketa, kroz zajednički rad entitetskih ministarstava.

- Pokazali smo snagu koorodinacije aktivnosti entitetskih ministarstava tako što smo na sastanku predložili da preko Energetske zajednice tražimo od Evropske komisije da se primjena CBAM-a odloži s obzirom na specifičnosti svih aktivnosti koje sprovodimo, ne samo mi u BiH nego i ostale zemlje - rekao je Košarac.

Na pitanje koji su razlozi za odlaganje on je za Balkan Green Energy News rekao da su članice Energetske zajednice podržale njegov prijedlog da Sekretarijat Energetske zajednice zatraži od Evropske komisije da se odloži primjena CBAM-a, kako bi domaći izvoznici i dalje mogli da izvoze u EU bez plaćanja karbonskih taksi.

Ministarskom vijeću je prisustvovao i Saša Mujović, ministar energetike Crne Gore, koji je za Balkan Green Energy News potvrdio da se zahtjev njegove države odnosi na vremenski ograničeno odlaganje primjene CBAM-a.

- Crna Gora traži odlaganje od 1. januara 2026. do momenta kad obavi spajanje svog tržišta sa evropskim, što se očekuje u IV kvartalu te godine - objasio je on.

Mujović je dodao da je generalno podržao inicijativu i za duže odlaganje, ali on je tražio samo odlaganje do spajanja tržišta.

On je rekao da će ovaj i ostali zahtjevi koje je iznio na sastanku biti proslijeđeni Evropskoj komisiji. On je naglasio da je Ministarstvo uložilo i ulaže ogromne napore kako bi se implementirao energetski paket, koji se sastoji od tri zakona, koji su već ili će uskoro biti usvojeni – o obnovljivim izvorima energije, o energetici, i prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa, i kako bi se tržište energije Crne Gore povezalo sa evropskim.

Ovim tempom, kako je naglasio, postoje realne šanse da se to desi u IV kvartalu 2026. godine. Ali, od 1. janura 2026. počinje primjena CBAM mehanizma za emitere CO2, što bi, kako je naglasio, bio ogroman namet za Termoelektranu Pljevlja.

Inače, da bi Crna Gora, ali i ostale zemlje regiona dobila izuzeće od naplate CBAM-a na električnu energiju, moraju da ispune određene uslove, među kojima je najvažniji spajanje organizovanog tržišta električne energije sa EU, pa Mujović traži odlaganje do IV kvartala 2026. kada bi spajanje tržišta trebalo da bude okončano.

On je istakao da je pokrenuo krupna pitanja za Crnu Goru i pozitivan odgovor bi, pri sadašnjem nivou proizvodnje i izvoza električne energije, uštedio najmanje 350 miliona eura godišnje.

Predstavnici Evropske komisije su, pažljivo saslušali prijedlog, pa se očekuje da će biti određenog odgovora.

Energetska zajednica pozvala je članice da ubrzaju primjenu obnovljive energije i što prije odobre inauguracijske liste projekata od interesa za Energetsku zajednicu.

Članice Energetske zajednice trebalo bi najkasnije do sredine sljedeće godine da predlože model oporezivanja emisija ugljen-dioksida koji namjeravaju da uvedu, dogovorili su se predstavnici ugovornih strana, na sastanku Ministarskog vijeća koji je tokom prošle sedmice održan u Beču.