Aktuelno - Bosna i Hercegovina

"Veliki iskorak je napravljen" - Sa neradnom nedjeljom počinje bitka za plate

Konačno, poslije višegodišnje borbe za svoja prava, trgovci i trgovkinje neće raditi nedjeljom, ali ni za praznike.

Bolnice i hoteli

Ipak, zabrana rada nedjeljom ne primjenjuje se na cvjećare, pekare, suvenirnice, objekte tradicionalnih i starih obrta, kao ni na prodajne objekte koji su unutar ili su sastavni dio željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, benzinskih pumpi, bolnica, ali i hotela. Upravo je to izazvalo najviše polemike među parlamentarcima, ali je zakon u konačnici usvojen.

Inicijator usvajanja ovog zakonskog rješenja bio je Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti (ST) BiH. Kako bi se čulo i mišljenje radnika zaposlenih u trgovinama, provedeno je istraživanje na 1.452 ispitanika, gdje je njih više od 96 posto tražilo da nedjelja i praznici budu neradni.

Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, kaže za naš list da su u Sindikatu zadovoljni, uzimajući u obzir da su ovo rješenje dugo zagovarali i vodili kampanju za zabranu rada nedjeljom i praznicima iako je cijeli proces iz ugla radnika trajao veoma dugo.

- Sad je pred nama implementacija zakona i, nakon što vidimo kako će se ovo provoditi u praksi, možemo reći da smo zaista zadovoljni. Veliki iskorak je napravljen i u smislu da trgovci više nisu na marginama političkih procesa, nego smo uspjeli staviti njihove interese u fokus, rekla je Beširović.

Naglašava da neradna nedjelja radnicima puno znači. No, na putu ka osiguranju boljeg materijalnog položaja radnika vlasti trebaju uraditi mnogo više. Povećanje minimalne plate uz usvajanje seta fiskalnih zakona i dalje je samo u znaku obećanja.

- I mi čekamo na te, sada skoro pa imaginarne fiskalne zakone, koji se na terenu doživljavaju zaista tako, kao neka priča za malu djecu u koju skoro niko i ne vjeruje više. Ja u tome vidim osnovu i uvjet da konačno pomaknemo primanja radnika sa ovog mizernog nivoa na kojem su sada. Minimalna plaća od 1.000 KM je dobrano devalvirana, ali povećanje te minimalne plaće još zavisi od seta fiskalnih zakona i u tom svjetlu se nadam da ćemo barem u novu godinu ući sa njima, naglasila je Beširović.

Belma Kapo (SDP), delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH, ističe kako je usvajanjem ovog zakona napravljen ogroman pomak, iskorak ka tome da se čovjek osjeća korisnim za društvo, ali i da ima prostora za porodicu.

- U trgovinama su nedjeljom nekako više zastupljene žene nego muškarci i, evo, sedam godina traje naša borba za neradnu nedjelju. Tu borbu smo vodili i u SDP-u i ja sam kao sekretarka Foruma sindikalnih aktivista učestvovala još prije sedam godina sa našim tadašnjim zastupnikom Irfanom Čengićem i čitavim timom ljudi, gdje smo pokušavali doći do toga da se izmijeni Zakon o radu, po kojem bi ljudi zaposleni u trgovinama imali pravo na slobodnu nedjelju. Konačno smo došli do faze kad ćemo 31. oktobra usvojiti zakon u Domu naroda. Smatram da neradna nedjelja neće umanjiti ekonomske prihode, jer svi ljudi koji trebaju u kupovinu, naučit će se da nedjeljom ne rade trgovine, pa će kupovinu obaviti drugim danima, kaže Kapo.

Kako ističe naša sagovornica, radnici trebaju imati daleko veća primanja, a posebno ljudi koji su na minimalnim platama.

- Vjerujem da ćemo vrlo brzo dobiti i u Parlamentu sve te zakone kojim će se poboljšati položaj radnika. Premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić je u nekoliko navrata najavio da se radi na tome i tu se svaki korak dvaput mjeri, da se ne bi negdje pogriješilo. To je čitav set fiskalnih zakona koje treba dobro pripremiti, kako ne bismo pogriješili i vjerujem da ćemo čim prije imati usvojene i te zakone koji će unaprijediti kvalitet života radnika, zaključuje Kapo.

Mevludin Bektić, predstavnik 19 granskih sindikata u FBiH, osvrćući se na činjenicu da set fiskalnih zakona još nije u parlamentarnoj proceduri, kaže da se to zloupotrebljava čak i od same Vlade, koja ne vrši konsultacije sa sindikatima.

Ekstraprofit

- Imamo dva fiskalna zakona - zakon o porezu na dohodak i zakon o doprinosima, koji se vezuju za minimalnu platu i očito je da nema parlamentarne većine koja će to pokrenuti. Suludo je da se to vezuje za minimalnu platu. Bio je prijedlog da se uredi zakon o najnižoj plati od 1.000 KM. Da li je to sad primjereno, s obzirom na inflaciju? Mislim da nije. Hiljadu maraka nije isto prije tri godine i sada u smislu kupovne moći. Ona je nominalno ostala ista, ali je kupovna moć izgubila u toj varijanti. I to je pitanje koje treba otvoriti kroz rad ESV-a, da se ide u izmjene zakona. Kad govorimo o zakonu o doprinosima, doprinosi idu iz plate i tiču se radnika. To je samo svojstveno Vladi, jer je napravljen Gordijev čvor, da ne možemo doći do pomjeranja sa 619 KM, kolika je sada najniža plata. Dva fiskalna zakona nemaju veze sa minimalnom platom. Imamo primjer RS-a, gdje je minimalna plata 900 KM i svi su govorili da će masa radnika ostati bez posla, a ništa se nije desilo, kaže Bektić.

Ističe da i Vlada i poslodavci idu naruku tome da se ostvaruje ekstraprofit na osnovu rada, a da se onda čudimo što imamo odliv radne snage. To se dešava, pojašnjava Bektić, iz razloga što nisu spremni da plate cijenu rada kako bi radnici ostvarili minimum egzistencije na ovim prostorima.