Budućnost na tržištu nekretnina nosi korištenje postojećih objekata u novom svjetlu, u najširem smislu. Poruka je to nekretninskih stručnjaka iz raznih segmenata tržišta, koji razvoj vide reurbanizaciji, razvoju tržišta najma i nadogradnji kvalitete trgovačkih centara i uredskih zgrada. Buđenje tržišta kreće iz segmenta komercijalnih nekretnina, pri čemu je naglasak na uredskim prostorima. Zagreb će tako dobiti 80.000 četvornih metara novih ureda. S obzirom na loše makroekonomske pokazatelje i letargiju u gospodarstvu, novi kvadrati neće rezultirati rastom cijena rente, nego će se prosječna renta od 15 eura po četvornom metru zadržati samo u najkvalitetnijim objektima. Ono što će se promijeniti je definicija klasnih razreda, pri čemu će svaki novi projekt donijeti novo poimanje kategorije A+ rezervirane za najvišu razinu prostora.
Budućnost na tržištu nekretnina nosi korištenje postojećih objekata u novom svjetlu, u najširem smislu. Poruka je to nekretninskih stručnjaka iz raznih segmenata tržišta, koji razvoj vide reurbanizaciji, razvoju tržišta najma i nadogradnji kvalitete trgovačkih centara i uredskih zgrada.
Buđenje tržišta kreće iz segmenta komercijalnih nekretnina, pri čemu je naglasak na uredskim prostorima. Zagreb će tako dobiti 80.000 četvornih metara novih ureda. S obzirom na loše makroekonomske pokazatelje i letargiju u gospodarstvu, novi kvadrati neće rezultirati rastom cijena rente, nego će se prosječna renta od 15 eura po četvornom metru zadržati samo u najkvalitetnijim objektima.
Ono što će se promijeniti je definicija klasnih razreda, pri čemu će svaki novi projekt donijeti novo poimanje kategorije A+ rezervirane za najvišu razinu prostora. Zato stručnjaci iz Colliers Internationala Hrvatske očekuju da će se, kako bi ostale u tržišnoj utakmici, poslovne zgrade sagrađene prije nekoliko godina morati unaprjeđivati u kvaliteti.
Reurbanizaciju Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, vidi u povratku investitora u centar grada. Tako će na red napokon doći nova rješenja za zgrade poput Feroterma, Paromlina ili napuštene tvornice »Nada Dimić«. Te su lokacije, iako u najprestižnijim dijelovima grada, bile zanemarene u odnosu na investicije u rubnim dijelovima Zagreba zbog neriješenih imovinsko-pravnih pitanja i nepostojanja administrativnih pretpostavki da se počne s gradnjom. Da je Hrabak u pravu, potvrđuje i nedavna akvizicija »Nade Dimić« od strane Instituta IGH i Stipić Grupe, koji na zemljištu tvornice namjeravaju graditi moderni centar koji će uključivati maloprodajne i uredske prostore.
A centar grada nanovo postaje i šoping meka. »Oporavak high streeta je neminovan, osobito nakon dolaska H&M-a i Zare u centar grada. Zbog zasićenosti tržišta trgovačkim centrima, osobito u četiri najveća grada, oni koji žele preživjeti morat će se diferencirati arhitekturom, zelenom gradnjom, konceptom ili zabavnim sadržajima«, ističe Emanuel Bakić iz CB Richard Ellisa, koji očekuje daljnji pad renta s obzirom na niske stope zakupljenosti i nove projekte.
Rente su u dvije godine pale 25 posto, ali uz stopu zakupljenosti od 82 posto zakupci u Splitu zasigurno mogu stvoriti pritisak na njihovo daljnje rušenje. Klasični trgovački centri preplavili su Zagreb, ali i Hrvatsku. Tako, prema istraživanju CBRE, Hrvatska već ima više od 900.000 četvornih metara prodajne površine, odnosno oko 250 kvadrata na 1000 stanovnika, čime je premašen prosjek Europske unije. Stavi li se broj raspoloživih lokala za trgovinu u kontekst slabe kupovne moći, jasno je da je tržište postalo zasićeno. Tako Gospić ima pet trgovačkih centara, a Zagreb unatoč prezasićenosti čeka otvaranje još dvije velike šoping destinacije. Zato stručnjaci smatraju da će se investitori usmjeriti na manje projekte orijentirane na mikrolokacije ili manje gradove.