Pad građevinskih aktivnosti u Hrvatskoj nastavljen je u veljači u kojoj su u odnosu na veljaču prošle godine građevinski radovi prema kalendarski prilagođenim indeksima bili manji za 16,9 posto. Podaci za veljaču pokazuju nastavak pada indeksa građevinskih radova i to po znatno višoj stopi nego u siječnju u kojem je na godišnjoj razini zabilježeno smanjenje za 6,5 posto. Veljača je ujedno 35. uzastopni mjesec u kojem je fizički obujam građevinskih radova mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima pao na godišnjoj razini. Fizički obujam građevinskih radova pada od početka 2009. godine, a posljednji mjesec bez pada na godišnjoj razini bio je ožujak 2009. godine. U veljači je intenziviran pad građevinskih radova i na mjesečnoj razini. Prema desezoniranim indeksima, nakon smanjenja za 1,1 posto u siječnju ove u odnosu na prosinac prošle godine, u veljači je u odnosu na siječanj zabilježen pad za 12 posto.
Pad građevinskih aktivnosti u Hrvatskoj nastavljen je u veljači u kojoj su u odnosu na veljaču prošle godine građevinski radovi prema kalendarski prilagođenim indeksima bili manji za 16,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Podaci za veljaču pokazuju nastavak pada indeksa građevinskih radova i to po znatno višoj stopi nego u siječnju u kojem je na godišnjoj razini zabilježeno smanjenje za 6,5 posto. Veljača je ujedno 35. uzastopni mjesec u kojem je fizički obujam građevinskih radova mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima pao na godišnjoj razini.
Fizički obujam građevinskih radova pada od početka 2009. godine, a posljednji mjesec bez pada na godišnjoj razini bio je ožujak 2009. godine. Po podacima DZS-a, u veljači je intenziviran pad građevinskih radova i na mjesečnoj razini. Prema desezoniranim indeksima, nakon smanjenja za 1,1 posto u siječnju ove u odnosu na prosinac prošle godine, u veljači je u odnosu na siječanj zabilježen pad za 12 posto.
Prema vrstama građevina, na zgradama je u veljači odrađeno 47,7 posto ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 52,3 posto. Prema vrsti gradnje, na novim građevinama odrađeno je 52,9 posto ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 47,1 posto.
Kod ostalih građevina udio radnih sati na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju bio je 30,1 posto, a u novogradnji 22,2 posto. Kod zgrada je pak znatno veći udio radnih sati odrađenih na novogradnjama (30,7 posto) nego na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju (17 posto).