Nekretnine - Hrvatska

Na dražbama 669 nekretnina i 49 pokretnina

»Krajem godine bilježi se veći broj ovrha nad nekretninama i pokretninama nego 2009. godine, te je tako krajem ove godine od ukupno 11.870 predmeta unesenih u očevidnik, aktivno 669 nekretnina i 49 pokretnina (za njih su raspisane dražbe)«, ističe Lidija Švaljek, direktorica Centra za poslovne informacije Hrvatske gospodarske komore (HGK), koji , inače, prikuplja podatke za Očevidnik pokretnina (iznad 50.000 kuna) i nekretnina koje se prodaju u ovršnom postupku.

»Kada se pogleda ukupno, bilježi se porast i pokretnina i nekretnina u očevidniku u odnosu na 2009. posebice zbog globalne krize koja se osjetila i u Hrvatskoj«, kaže Lidija Švaljek. Napominje da se bilježi sve veći broj pregleda očevidnika, a i kontakt sa sudovima je odličan s obzirom na to da su umrežene i sve županijske komore u sustav. Od 669 nekretnina pod ovrhama, polovica se odnosi na kuće i stanove, dok se ostali dio odnosi na poljoprivredne zgrade i poljoprivredna zemljišta.

»Treba istaknuti i da raste broj kuća i malih stanova-apartmana na Jadranu koji idu u ovrhu, a posebice je do promjene trenda došlo u Istri i Primorju, gdje nije bilo toliko ovrha nad takvim objektima, za razliku od Dalmacije gdje je to bio slučaj i ranije«, kaže Lidija Švaljek i dodaje da je riječ uglavnom o stanovima od pedesetak kvadrata.

U prva tri mjeseca ove godine bio je izuzetno velik broj dražbi nad stanovima i kućama, a ta se situacija sad ipak stabilizirala, no to ne znači da će ih biti manje, jer treba pričekati rezultate koji će se vidjeti početkom sljedeće godine kada se obradi sva statistika.

Lidija Švaljek dodaje da su u ovom trenutku zakazane dražbe za prodaju 90 stanova i 245 kuća u cijeloj Hrvatskoj. Kad bi se podaci proanalizirali po županijama, najviše ovrha nad nekretninama ima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, slijedi Osječko-baranjska, gdje je najviše ovrha na kućama i poljoprivrednim zemljištima, te Vukovarsko-srijemska županija, koja je pak na prvom mjestu ako se pogledaju ukupno sve ovrhe. Najmanje ovrha je u Dubrovačko-neretvanskoj i Ličko-senjskoj županiji. Očevidnik pokazuje da najviše u ovrhama ima malih stanova i manjih kuća (kuće za odmor) prije svega na moru, no ima i luksuznih stanova i po 190 kvadrata, a ti se veliki stanovi, ujedno i najskuplji, nalaze u Zagrebu. Pod ovrhom je i jedna zgrada u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je očito bila riječ o poduzetničkom pothvatu koji nije najbolje završio, ističu u HGK-u.

Što se tiče pokretnina, najviše ovrha provodi se nad automobilima, jer tu najčešće nastaju problemi zbog nemogućnosti vraćanja dugova. Osim vozila, među ovrhama ima i poljoprivredne mehanizacije, teretnih vozila i kombija. Pokretnine su najviše predmet ovrhe u Osječko-baranjskoj županiji, ali i Istarskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Kada je riječ o očevidniku pokretnina i nekretnina koje se prodaju u ovršnom postupku, treba reći da je sve iz tog očevidnika dostupno na internetskim stranicama i u roku 24 sata svaka ovrha dostupna je javnosti, a ono što je obrađeno stavlja se u arhivu, na temelju čega se za potrebe Ministarstva pravosuđa i Europske komisije mogu izrađivati razna izvješća.

U očevidniku se nalaze sve nekretnine koje potpadaju pod ovrhu te pokretnine vrijednije od 50.000 kuna (automobili, strojevi, plovila). Uvid u očevidnik svima je besplatan i lako dostupan, a od sudova dolaze sve informacije o javnim dražbama i navode se svi detalji uz ovrhu, dakle o kakvoj je nekretnini riječ, veličini, lokaciji i svim drugim detaljima.

Gubitak posla i nemogućnost vraćanja kredita, ali isto tako i nemogućnost plaćanja računa za komunalije, naposljetku u najgoroj soluciji mogu dovesti do ovrhe, bilo da je riječ o kreditu male i veće vrijednosti. Pritom uvijek treba imati na umu da banke u prosjeku nakon šest mjeseci nevraćanja kredita (nakon nekoliko opomena i obavijesti) pokreću sudski postupak zbog naplate potraživanja.

Ovrhovoditelji u 48 posto slučajeva financijske institucije

Kao ovrhovoditelji u najvećem broju slučajeva, 48 posto, javljaju se financijske institucije (banke, kartičarske kuće, štedno-kreditne zadruge, osiguravajuća društva), fizičke osobe javljaju se u 17 posto, državne institucije u 20 posto, a ostalo se odnosi na ostale pravne osobe. Kao ovršenici i dalje se javljaju fizičke osobe s 93 posto te pravne osobe sa sedam posto.